Četrdesetih godina prošlog stoljeća, kada se počeo koristiti prvi komercijalni antibiotik, penicilin, on je doveo do prave revolucije u liječenju zaraznih bolesti. Nekad smrtonosne bolesti mogle su se izliječiti uzimanjem pilula. No, mikrobi su ponovno u ofenzivi, a ljudskom rodu ponestaju nova oružja u toj bitki.
Jednog četvrtka, u listopadu prošle godine, 12-godišnji Nicholas Johnson je ozlijedio rame u nogometnoj utakmici. Slijedeći dan, temperatura mu je porasla na 41 stupanj. Njegov mu je liječnik propisao antibiotik i poslao ga kući. No, antibiotik nije djelovao i, do ponedjeljka, infekcija iz ramena već se proširila u krv, pluća i kosti. Tijekom slijedećih šest tjedana, Nicholas je prošao kroz kirurške zahvate na srcu, grudnom košu, te zglobovima kuka i lakta, živeći 12 dana na aparatima za održavanje života. Preživio je zahvaljujući samo antibioticima koji se koriste kao zadnje sredstvo obrane.
Broj slučajeva poput njegovog sve više raste, jer sve veći broj uzročnika bolesti razvija rezistenciju na antibiotike. Nedavno izvješće pokazuje da i antibiotik Cipro postaje neučinkovit protiv jedne vrste salmonela, obitelji bakterija koje izazivaju, između ostalog, i tifus. Prema riječima Franka Angula, iz Američkog centra za kontrolu i prevenciju bolesti, bilo je izvjesno da će i klasa najnovijih antibiotika, fluorokinolona, kojoj pripada i Cipro, s vremenom izgubiti djelotvornost.
"To je prirodan proces razvoja salmonele: ona postaje otporna na antibiotike koji se redovito koriste. Nažalost, sada ne postoji još novija klasa antibiotika, koji bi bili zadnja linija obrane, umjesto fluorokinolona. Ako više ne budemo mogli računati na fluorokinolone, ne znamo što će nam biti alternativni lijekovi."
Još od otkrića penicilina, farmaceutska je industrija stalno bila korak ispred stvaranja rezistentnih mikroba. Sada, međutim, ona uglavnom napušta istraživanja novih antibiotika. Nedavna studija pokazuje da su od više od 500 lijekova, koji su u fazi istraživanja ili razvitka, samo pet antibiotici, a, primjerice, kompanija Bristol Myers Squibb zatvara tvornicu koja je proizvodila većinu penicilina, potrebnog u Sjedinjenim Državama. John Bartlett, čelnik Odjela za infektivne bolesti bolnice Johns Hopkins, kaže da su farmaceutske kompanije danas mnogo više zainteresirane za lijekove protiv kroničnih bolesti ili poremećaja, poput Lipitora i drugih statina. Taj lijek - koji štiti srce snižavajući razinu kolesterola - svojem proizvođaču donosi desetak milijardi dolara godišnje.
"Farmaceutska kompanija samo treba usporediti antibiotik - koji se uzima po tjedan dana - i Lipitor, koji ljudi uzimaju do kraja života. Naravno da onda kažu: 'Lipitor - ili nešto nalik tome - je sjajna investicija.'"
Posebice kada razvitak novog lijeka i njegovo dovođenje na tržište košta gotovo milijardu dolara, prema procjenama same farmaceutske industrije. Problem postaje još veći s aktuelnim zakonskim propisima, prema kojima, recimo, novi antibiotik - da bi bio profitabilan - treba biti odobren za uporabu protiv barem nekoliko različitih bolesti. A, kako kaže Alan Goldhammer, iz udruge farmaceutskih kompanija PHARMA, to nije jednostavno.
"Ako želim razviti antibiotik za pet ili šest različitih indikacija, onda moram provesti odvojene kliničke pokuse za svaku od tih indikacija. Klinički pokusi dugo traju i vrlo skupi, a ovako su višestruko skuplji."
Rasprave o nedostatku novih antibiotika prenijele su se i u američki Kongres, posebice u okružju prijetnje bioterorizma. Dio nastojanja da se farmaceutska istraživanja potaknu izvana je i program "Projekt Bioshield", desetogodišnji program, vrijedan 5,6 milijardi dolara, koji je predsjednik Bush potpisao kao zakonsku mjeru ovog ljeta. Svrha programa je pomoći u razvoju mjera protiv terorističkih napada kemijskim, radioaktivnim ili biološkim oružjima. Novi bi antibiotici mogli biti dio tog programa.