Linkovi

Spomen Mili Budaku - nastavak 'rata simbolima' (30/8/04) - 2004-08-29


Nedavno uklanjanje spomenika ustaškom doglavniku Mili Budaku hrvatska je vlada objasnila – među ostalim – i činjenicom da “spomenik šteti ugledu i interesima zemlje”. Predsjednik države je rekao da je “spomenik Budaku morao biti uklonjen.” Biskup iz Gospića izrazio je razumijevanje za ovu – kako je rekao – “političku odluku vlade”.

Obrazloženja zbog čega se morao ukloniti spomenik Mili Budaku za Glas Amerike komentira Vjekoslav Perica, profesor povijesti na Sveučilištu Utah, u Salt Lake Cityju.

Neka objašnjenja koja su pratila uklanjanje spomenika nameću dojam da bi spomenik Mili Budaku, potpisniku rasnih zakona iz 1941, u Hrvatskoj možda i bio toleriran – u slučaju da Hrvatska ne želi ući u Europsku uniju. Ovako, natjerana izvana, morala je popustiti.

Vjekoslav Perica: Ja mislim da je tu politiku vodio još Franjo Tuđman, kad je promijenio onih par naslova u svojoj knjizi, pa ju je tako preuredio za vanjsku upotrebu, a zapravo smo svi znali da on misli isto kao i prije.

Vjekoslav Perica, profesor povijesti na Sveučilištu Utah, smatra da podizanje i uklanjanje spomenika Mili Budaku predstavlja nastavak “rata simbolima i mitovima iz prošlosti”. Kaže da taj rat “već dvadesetak godina iscrpljuje hrvatsku javnost, a pozornost skreće s pravih, životnih problema”.

Papa i Crkva u Hrvata

Našeg sugovornika inače nije iznenadio izvjesni moralni relativizam nekih čelnika katoličke crkve u Hrvatskoj, kada je u pitanju Mile Budak, čovjek koji je 1941. potpisao zakonski temelj za likvidaciju stotina tisuća ljudi, samo zbog toga što su bili druge vjere. Vjekoslav Perica komentira izjavu gospićko-senjskog biskupa Mile Bogovića koji je rekao da “ako bismo tražili da oni kojima je podignut spomenik budu bez svake ljage, porušili bi većinu naših spomenika.”

Vjekoslav Perica: Mi smo se na takve uopćene stvari, odnosno na izbjegavanje jasnih moralnih prosudbi, navikli kada govorimo o našoj crkvi, ovdje u Hrvatskoj. Ja se uvijek pitam, kako to da se njezino vodstvo toliko razlikuje od pape Ivana Pavla drugog koji je mnogo puta, javno, govorio o zločinima u ime crkve i vjere. I pokajao se, i tražio je oprost. Kako to da je papa to mogao učiniti, a da nitko ovdje, u crkvi u Hrvatskoj, nije slijedio njegov primjer? Ja ne mislim da bi crkva od toga imala štete, mislim da bi crkva od toga imala koristi.

"Glas Koncila kao Kula stražara"

Vjekoslav Perica smatra da razlog takvog ponašanja crkve u Hrvatskoj treba potražiti u činjenici da za većinu ljudi u crkvi, naročito klera, “rat još uvijek traje”.

Vjekoslav Perica: Kad pogledate Glas Koncila, on vam jako sliči onom glasilu Jehovinih svjedoka, listu ‘Kula stražara’. To su ljudi koji misle da se sprema nekakav Armagedon, rat između dobra i zla; sebe vide na strani dobra, u borbi protiv zla. Jedan ogroman broj ljudi u crkvi misli da rat protiv komunizma, kao i ovi balkanski ratovi, da to i dalje traje, i da ukoliko popusti taj jedan njihov intenzitet, to njihovo ratoborno ponašanje, da će se dogoditi nekakva velika tragedija. Jednostavno mi se čini da se crkva u Hrvatskoj ne može prilagoditi miru, da ne može biti optimistična, da ne može pomoći društvu da postane normalno.

Međutim, barem prema pisanju hrvatskog tiska, stanovnici Svetog Roka u Lici ponosni su na Milu Budaka, koji je tamo rođen i nezadovoljni su što je spomenik uklonjen. Crkva vjerojatno svoje ponašanje objašnjava i osjećajima vjernika?

Vjekoslav Perica: Pa znate šta, crkva se sastoji od klera i od vjernika. Postoji jedna populistička struja, rekao bih da je to većina, koja je rigidna i ostaje nacionalistička. Nje se mi svi koji vani živimo, koji smo Hrvati i katolici u kulturnom smislu, počinjemo vrlo često i sramiti, kada nas pitaju o ovakvim ekscesima crkvenih ljudi. Međutim, trebamo znati da od početka devedesetih u crkvi nastaje i jedan interesantan liberalni pokret, liberalnih katolika, većinom laika. On nije masovan, ali je učinio važne stvari i pokazao je da postoji i drugačija crkva u Hrvatskoj.

Vjekoslav Perica na Sveučilištu Utah predaje povijest Istočne Europe. On je autor knjige “Balkanski idoli – vjera i nacionalizam u državama bivše Jugoslavije”, koju je 2002. godine objavio Oxford University Press.

XS
SM
MD
LG