Koliko vrijedi neka slika, ili skulptura i kako se uopće određuje njena vrijednost? Jedna od direktorica Istraživačkog instituta Getty - Gail Feigenbaum – kaže da ne postoji jednostavan odgovor na to pitanje: “Postoji cijela mreža ljudi koji su uključeni u vrlo složene pregovore kojima se određuje novčana vrijednost umjetničkog djela. U to su uključeni kritičari, profesori, stručnjaci i trgovci umjetninama. A trgovac ima ulogu u promoviranju i podržavanju umjetnika koji se još nije afirmirao.
Pitanju – kako se određuje vrijednost umjetničkog djela – posvećena je i izložba u Gettyju nazvana “Biznis i umjetnost”. Ovdje u Los Angelesu, vlasnik galerije Irving Blum pomogao je popularizaciji ikone pop-arta Andyja Warhola, koji je u Blumovoj galeriji 1962.godine održao svoju prvu samostalnu izložbu. Galeristi su oduvjek imali posebnu ulogu u promoviranja neafirmiranih slikara – kaže gospođa Feigenbaum, podsječajući na srednjevjekovnu Europu kad su se umjetnici obraćali bogatim pokroviteljima po čijoj bi narudžbi slikali, ili klesali. No već u 16 stoljeću umjetnici su počeli mijenjati odnos s poslodavcem tako što su prvo stvarali umjetničko djelo i zatim ga pokušavali prodati. Pojavljuju se tada i trgovci koji otkupljuju umjetnine, a jedan od prvih primjera je trgovac koji je prodava slike talijanskog slikara Caravaggioa – kaže gospođa Feigenbaum, te dodaje: “Međunarodni trgovci koji su ranije imali punktove u Brazilu, ili Indiji, vremenom su razgranali posao po cijelom svijetu, kupujući i prodajući ne samo slike nego raznorazne egzotične i luksuzne predmete. Dobar je primjer trgovaca njemačka obitelj Fugger, koja je postala jedan od najvećih distributera umjetničkih djela u svijetu.”
Početkom 20. stoljeća trgovac umjetninama Joseph Duveen prodavao je umjetnička djela američkim milijunašima, te je postao jedan od najpoznatijih trgovaca u svijetu. U sadašnje vrijeme ekspanzije medija, promicanje umjetnika i njihovih radova dobija nove oblike – kažu sudionici izložbe postavljene u Getty centru u Los Angelesu. Pri tome se kao primjer moći medija navodi slučaj iz 1949.godine: na dvije stranice časopisa “Life”, koji je svakog tjedna dolazio na adrese gotovo svih kućanstava u Americi, pojavila se fotografija slikara Jacksona Pollocka koji je pozirao pokraj svog pet metara širokog platna. Do tada gotovo nitko u Americi nije čuo za njega, a nakon pojavljivanja u Lifeu, Pollock je preko noći postao jedan od najpoznatijih slikara u zemlji. … Na kraju ovog priloga s izložbe “Biznis i umjetnost” recimo da će je posjetitelji u Getty centru moći vidjeti do 13.lipnja.
