Priroda nam vrlo često izgleda kao neprestana borba na život i smrt pod mottom 'pojedi da ne budeš pojeden'. No, nerijetko, ona pruža i primjere simbioze, odnosno biološke suradnje - zajednice dvaju organizama potpuno različitih vrsta koji zanemare svoje razlike i otkrivaju uzajamne koristi u zajedničkom životu. Recimo, termiti u svojem probavnom sustavu pružaju ugodan i siguran život mikrobima koji im, zauzvrat, pomažu u probavi njihovih obroka od drveta.
No, postavlja se pitanje zašto ti organizmi nastavljaju suradnju i onda kada je simbioza već ostvarena? Jedno novo istraživanje ukazuje na vrlo pragmatičan odgovor: u nekim slučajevima, oni koji pokušaju varati, budu kažnjeni!
Znanstvenici Sveučilišta Kalifornije, u Davisu, proučavali su simbiozu između biljke soje i bakterije rhizobium, koja živi na korijenju te biljke. Bakteriji se pruža udoban dom unutar čvorastih zadebljanja na korijenima, kao i sav kisik koji joj je potreban. Zauzvrat, bakterije pretvaraju dušik iz zraka u oblik koji biljka može koristiti u svom metabolizmu.
Kako bi vidjeli što bi se dogodilo sebičnoj bakteriji, koja bi pokušala zadržati prednosti simbioze, ali ne i isporučiti svoju stanarinu u 'vezanom' dušiku, znanstvenici su nekima od bakterija potpuno uskratili dušik. Te su bakterije rasle mnogo sporije, a mnoge su na koncu i uginule, jer je biljka selektivno kaznila one bakterije koje nisu proizvodile dušik.
Daljnja istraživanja pokazala su da je biljka jednostavno ukinula dovod kisika u one korijene u kojima su živjele bakterije-neradnice, dok je drugim, kooperativnijim bakterijama pružala izobilje. Takvim je ponašanjem biljka soje odabrala za simbiotske partnere samo one kooperativnije sojeve bakterije, pišu znanstvenici u časopisu "Nature", u broju od 4. rujna.