Linkovi

Proslava Dana pobjede i Domovinske zahvalnosti (5/8/03) - 2003-08-05


Danom pobjede i Domovinske zahvalnosti Hrvatska danas obiljezava osmu godisnjicu Oluje, vojno redarstvene akcije kojom je oslobodjeno 11 tisuca cetvornih kilometara okupiranog podrucja i slomljena vojska samoproglasene Republike Srpske Krajine. Cetvrtog kolovoza 1995 hrvatske snage usle su u Knin, srediste pobunjenih hrvatskih Srba. Upravo u Kninu veceras ce se odrzati glavna svecanost kojom ce Hrvatska obiljeziti osmu godisnjicu sloma srpske pobune i oslobadjanje najveceg dijela do tada okupiranog podrucja. „4. kolovoza sazima slobodu, cjelovitost i pobjedu Hrvatske. To je dan koji simbolizira stvaranje drzave i omogucava njen daljni nesmetan razvoj,“ izjavila je u Kninu ministrica obrane Zeljka Antunovic. Obiljezavanje Dana pobjede zapocelo je polaganjem vijenaca na grobove poginulih hrvatskih branitelja u svim hrvatskim gradovima. Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeca hrvatskim vojnicima pocast su na kninskom groblju odali izaslanstva Vlade, Ureda Predsjednika, Sabora i Oruzanih snaga. Potpredsjednik Vlade Goran Granic, ministrica obrane Zeljka Antunovic i izaslanici predsjednika drzave Petar Stipetic i Igor Dekanic kasnije su sudjelovali na misi za domovinu sluzenoj u kninskom samostanu Sv. Ante. „Imali smo pravo na pobjedu jer smo branili pravo na zivot i jer smo sacuvali vjeru u pobjedu dobra,” kazao je svecenik Ivan Nimac Oluja je pocela u zoru 4. kolovoza i u 84 sata hrvatske snage oslobodile su 11 tisuca cetvornih kilometara okupiranog podrucja. U akciji su poginula 174 a ranjeno je 1430 pripadnika vojske i policje. Uspjeh Oluje i kredibilitet pobjednicke vojske zasjenila su ubojstva srpskih civila, uglavnom staraca, pljacke i palez koji su uslijedili nakon akcije. Prema podacima Hrvatskog Helsinskog odbora nakon Oluje ubijeno je vise od 600 srpskih civila. To su ujedno i jedini podaci o stradanjima Srba nakon Oluje jer hrvatske vlasti te slucajeve nisu istrazivale. Domace pravosudje nije procesuiralo niti jedan slucaj ratnog zlocina nad srpskim civilima ubijenim nakon akcije. Za zlocine nakon Oluje haski Triubnal optuzio je generala Antu Gotovinu koji se i dalje nalazi u bijegu. Tuziteljstvo je zatrazilo razgovor s Mirkom Norcem kojeg takodjer sumnjici za zlocine nakon Oluje a istrazitelji tribunala obavili su razgovor s Ivanom Koradedom hrvatskim generalom koji je prvi usao u Knin. Korade je s istraziteljima razgovarao u svojstvu osumnjicenika.

XS
SM
MD
LG