Europska komisija u Zagreb ovog mjeseca šalje upitnik s gotovo 4000 pitanja kako bi ocijenila ispunjava li Hrvatska uvjete za dobivanje statusa kandidata za članstvo u Europskoj uniji. U upitniku koji pokriva sva područja, od institucionalnih do ekonomskih, Hrvatska će morati odgovoriti i na pitanja o borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala.
Osim što je jedan od izazova na putu integracija u EU, korupcija je, prema mišljenju hrvatskih građana, i dalje dominantan problem raširen u svim segmentima društva. U zadnjem istraživanju kojeg je Međunarodni republikanski institut (IRI) proveo u Hrvatskoj građani su borbu protiv korupcije svrstali na drugo mjesto vladinih prioriteta, odmah iza poboljšanja životnog standarda.
Hrvatska se svrstava u skupinu srednje korumpiranih tranzicijskih država čija se vlast propustila radikalno obračunati s korupcijom i kriminalom, kako je obećala prije tri i pol godine. Prema indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala s prosječnim indeksom 3.8, Hrvatska od 2000. nije napravila značajnije pomake. Prošlu godinu završila je na 51. mje stu od 99 država, daleko od graničnog indeksa 5.0 koji se smatra uspješnim u borbi protiv korupcije.
"Iako je poduzela niz mjera, mnoge nisu provedene, a još uvijek nema ni političke volje da se donesu zakoni koji bi otežali i smanjili rizike korupcije" - kazao je za Glas Amerike prof. Josip Kregar, osnivač Transparency Internationala Hrvatska(www.transparency.hr).
Kregar: Vlada bi trebala pretrpiti dosta kritike u pogledu davanja primjera u borbi protiv korupcije. Otezanje s donošenjem Zakona o spriječavanju konflikta interesa politički je naštetilo samoj vladi jer je javnost stekla dojam da politička klasa u Hrvatskoj, dakle, najodgovorniji nositelji javnih dužnosti, nije spremna podvrgnuti se javnoj kontroli, niti se odreći određenih privilegija i prihoda koje su imali."
Političari nisu spremni na zakon koji bi sankcionirao paralelno obavljanje javnih dužnosti i vođenje privatnih poslova, kao i članstvo visokih državnih dužnosnika u upravnim odborima državnih tvrtki. Tvrtke predsjednika Sabora i ministra graditeljstva znatan dio svojih poslova dobivaju od države, i iako obojica tvrde da su prenijeli vlasništvo i da nemaju upravljčkih prava, činjenica je da ne postoji propis kojim bi se utvrdilo postoji li u njihovim slučajevima sukob interesa.
Hrvatska još nema ni zakon o financiranju političkih stranaka, iako je donošenje tog zakona nizom preporuka o transparentnosti i otvorenosti političkog financiranja, sugeriralo Vijeće Europe.
Prijedlog zakona kojeg je izradila skupina pravnih eksperata zastupnici su spremili u saborske ladice, a rasprave o transparentnosti, ograničavanju donacija i budžetskog novca kojim se stranke financiraju, vodit će očito nakon izbora. Na putu prema Europi Hrvatskoj fali i Zakon o dostupnosti javnih informacija.
Kregar: Javnost djelovanja vlasti ne svodi se na povremene konferencije za tisak i izjave odgovornih dužnosnika. Poslovanje vlade mora biti potpuno transparentno, moraju biti dostupne informacije o tome što vlada radi, što odlucuje, kako raspolaže s našim povjerenjem i našim novcem. Te informacije moraju biti pravodobne, točne i potpune. Umjesto da imamo pravodobne i jasne informacije o djelovanju vlade, mi imamo niz skandala koji ometaju normalno funkcioniranje vrha politicke vlasti."
Zbog sumnje da je primao mito i odavao službene tajne nedavno je suspendiran zagrebački županijski odvjetnik. Prije suspenzije dana mu je prilika da sam podnese ostavku nakon koje je odlukom glavnog državnog odvjetnika poslan u Zlatar na mjesto zamjenika državnog odvjetnika.
Ured za suzbijanje korupcije i kriminala (USKOK), koji je u lipnju zatražio pokretanje istrage protiv Krunoslava Canjuge i odvjetnika kojem je davao informacije, u dvije godine nije postigao spektakularne rezultate. Europska Komisija razloge nalazi u slaboj opremljenosti, nedovoljnoj ekipiranosti kao i činjenici da je USKOK siromašna institucija za borbu protiv korupcije. Zamišljen kao samostalno tijelo sa značajnim pravnim ovlastima, izravno podređeno predsjedniku ili premijeru, USKOK je završio kao poseban Ured u okviru javnog tužiteljstva.
Kregar: Dakle odgovoran je javnom tužitelju koji je državni službenik odgovoran ministru, ministar vladi, vlada Saboru. Predug je lanac odgovornosti, što znači da je samostalnost USKOK-a premala, a onda ni efikasnost ne može biti puno veća nego ovakva kakva je sad."
Neznatatan broj prijavljenih slučajeva korupcije u Hrvatskoj završi kaznenom prijavom, a sudovi vrlo su blagi prema počiniteljima tog kaznenog djela. Sudske kazne uglavnom su novčane ili uvjetne, a tek 13 posto osudjenih dobije zatvorske kazne. Prvih sedam godina vlasti HDZ-a od preko tri tisuce kaznenih prijava za korupciju, optuzeno je tisucu ljudi, 570 ih je osudjeno a 13 ih je zavrsilo u zatvoru.
S promjenom vlasti situacija se nije znacajno promijenila. Od 114 osoba prijavljenih 2001. zbog primanja i davanja mita osudjene su 62. Odnos kaznenih prijava i presuda u slucajevima gospodarskog kriminala nerijetko je znao biti 10 prema 1, zbog cega tri godine sudski epilog nije dobio niti jedan znacajniji slucaj kriminala, korupcije, zloupotrebe vlasti i privatizacijske pljacke brojnih hrvatskih poduzeca za vrijeme vladavine HDZ-a.
Kregar: U Hrvatskoj je proslo vrijeme u kojem mozemo tako pasivno samo kritizirati ono sto je proslo. Necemo se moci izvuci iz ove situacije u kojoj sudjenja za evidentne nezakontitosti traju godinama i trajat ce desecenijama. Nemamo toliko vremena cekati na takve rasplete... Nece biti kaznjeni oni koji su krivi. To je evidentno i to je greska, to je grijeh na postojecoj hrvatskoj vlasti, najvise na pravosudju. Ako je tako sta nam je ciniti? Okrenuti se onom sto je buducnost, a to nije rad na rasciscavanju grijeha iz proslosti, koliko rad na mijenjajuj uvjeta poduzetnistva, odgovornosti u drzavi i funckioniranju instititucija koje su nuzne i neizbjezne u modernoj drzavi, a koje u Hrvatskoj bitno zakazuju. To je, u najvecoj mjeri, drzavna uprava. Tu smo propustili vrijeme, tri godine dobrih prilika su prosle i sad se se suocavamo sa situacijom u kojoj nece biti lako provesti te bolne reforme."
Lokalnu upravu, sudstvo i zdravstvo hrvatski gradjani smatraju najkorumpiranijim segmentima drustva. Sve vise gradjana, prema zadnjem istrazivanju TI Hrvatska cak 86 posto, smatra da je korupcija u Hrvatskoj rasirena i da promjena vlasti nije dovela do obecavanih poboljsanja. Profesor Kregar kaze da je u zadnje tri godine ipak doslo do pozitivnih promjena. "Sve se manje podcjenjuje drustvena opasnost od korupcije i ona vise nije samo obaveza koju Hrvatska mora ispuniti na putu u Europu. Hrvatski gradjani zele postene i sposobne" - kazao je Josip Kregar u razgovoru za Glas Amerike.
