Linkovi

Prava homoseksualaca i pomoć manjinama pri upisu na fakultet - dva kontroverzna slučaja pred Vrhovnim sudom SAD (28/6/03) - 2003-06-28


Vrhovni sud Sjedinjenih Država proteklog je tjedna presudio u nekoliko vrlo kontroverznih slučajeva. Jedna od presuda odnosi se na takozvane mjere afirmativne akcije prilikom upisa na sveučilište, koje izvjesnu prednost daju pripadnicima manjinskih skupina – crncima, Južnoamerikancima ili pripadnicima indijanskih etničkih zajednica.

Druga presuda odnosi se na prava homoseksualaca – odnosno na zakone koji postoje u nekoliko saveznih država a koji kriminaliziraju kazneno djelo sodomije. Za Glas Amerike ove važne presude analizira Roger Pilon, pravni stručnjak koji radi u Institutu Cato, jednom od washingtonskih think-tankova.

Vrhovni sud Sjedinjenih Država najviša je instanca američkog pravosuđa. Ovaj sud odlučuje je li neki zakon ili presuda nižeg suda u skladu s američkim ustavom. Afirmativna akcija se u Americi ne prakticira samo pri upisu na fakultet već i prilikom zapošljavanja. To je vrlo kontroverzno pitanje – kaže Roger Pilon.

"Kontroverzna je zbog toga što zahvaća mnoge. U ovom konkretnom slučaju, Sveučilište Michigan na prijamnim ispitima izvjesnu prednost daje pripadnicima manjina, kojih je razmjerno manje u studentskom tijelu. To se odnosi i na prijam na dodiplomski studij, ali i na poslijediplomski studij, poput upisa na pravni fakultet. Takva je praksa kontroverzna jer daje izvjesnu prednost kandidatima, kojima se pomaže jer su određene boje kože ili pripadaju određenoj etničkoj skupini. Je li to u skladu s ustavom, ili nije?"

Opravdana - samo 'suptilna' afirmativna akcija

Ustav Sjedinjenih Država zabranjuje diskriminaciju na temelju rase, nacionalnosti, vjere. Međutim, što učiniti ako se diskriminira u korist skupina koje su, povijesno gledano, često bile žrtve predrasuda i diskriminacije? Prije dvadeset i pet godina, jedan je sudac Vrhovnog suda izjavio da je rasni, etnički i spolni pluralizam studentskog tijela pozitivna stvar, te da je diskriminacija u korist tog cilja – opravdana. Međutim, kako se Sveučilište Michigana financira iz državnog proračuna, ono mora funkcionirati u skladu s ustavnom odredbom koja zabranjuje rasnu diskriminaciju – u ovom slučaju, navodnu rasnu diskriminaciju bijelih kandidata. Kako to konkretno izgleda u Michiganu?

"Na prijamnim ispitima za upis na prvu godinu, 20 od ukupno 150 bodova dobivate ako pripadate određenoj manjinskoj skupini. Vrhovni je sud to proglasio neustavnim, jer se radi o uspostavi neke vrste rasne kvote. Međutim, pravni fakultet Sveučilišta Michigan imao je na prijamnom ispitu ponešto suptilniji pristup – njihov je jedini cilj imati takozvanu ‘kritičnu masu’ studenata iz manjinskih grupa, između 10 do 17 posto ukupnog studentskog tijela. Vrhovni sud podržao je ovakav način rangiranja kandidata" - objašnjava Roger Pilon.

Jedna od sutkinja Vrhovnog suda u svojem je mišljenju napisala da se nada kako Amerika, za 25 godina, “više neće trebati koristiti afirmativnu akciju, kao oblik pomoći manjinama, međutim u ovom trenutku ovakva je mjera još uvijek potrebna.”

Zakon protiv sodomije proglašen neustavnim

Glede ustavnosti zakona savezne države Teksas koji je sankcionirao kazneno djelo sodomije - Vrhovni je sud ovaj zakon proglasio neustavnim. Roger Pilon objašnjava o čemu se radi: "Uhićena su dva muškarca koji su uhvaćeni kako, u kući jednog od njih, imaju seksualni odnos. Susjed je prijavio policiji da je u tijeku provala. Uhićeni su kažnjeni blagim kaznama, no žalili su se na postupak policije te na presudu, i slučaj je stigao do Vrhovnog suda. Vrhovni je sud ovaj zakon iz Teksasa proglasio neustavnim, te tim istovremeno ukinuo vlastitu presudu iz 1986. godine, kada je potvrdio ustavnost sličnog zakona koji je vrijedio u Georgiji."

Roger Pilon kaže da je ovaj slučaj zanimljiv zbog toga što je većina od ukupno 9 sudaca – koji su glasali protiv zakona – svoju odluku temeljila na načelu osobne slobode. Prema takvoj logici, upražnjavanje homoseksualnog odnosa dio je slobode pojedinca. Naš sugovornik kaže da će ovakvo sudačko rezoniranje imati utjecaja na čitav niz drugih situacija – primjerice pitanje legalnosti braka između osoba istog spola, ili usvajanje djece od strane homoseksualnih partnera.

XS
SM
MD
LG