Od svog je lansiranja, prije 13 godina, promatrao na desetke tisuća objekata i poslao na stotine tisuća veličanstvenih slika, spektakularnih snimaka bližeg i daljeg svemira koje jednako zadivljuju i astronoma i laika. Uz njega, u orbiti postoji cijela flota drugih svemirskih teleskopa, ali taj, koji nosi ime jednog od najistaknutijih astronoma suvremenog razdoblja, Edwina Hubblea, vjerojatno je najpoznatiji svima.
Na spomen svemira, većina nas zacijelo će pomisliti na imena slavnih astronauta – Armstronga, Aldrina, Collinsa, Sheparda, Glenna......Znanstvenici, medjutim, pomislit ce prvo na teleskop Hubble, u svemir lansiran, shuttleom Discovery, 24. travnja 1990, na 20-godišnje istraživanje svemira.
Izgradnju velikog svemirskog teleskopa preporučila je, još 1962, Američka akademija znanosti. Godine 1977., Kongres je odobrio i novčana sredstva, četristo i pedeset milijuna dolara. Hubble je dovršen bio 1985, ali zbog nesreće svemirskog broda “Space Shuttle Challenger,” 1986. godine, lansiranje teleskopa bilo je odgođeno i obavljeno tek četiri godine kasnije. Već nekoliko dana po lansiranju, kad je Hubble počeo slati one svoje prve, ali, nažalost, i nejasne slike, otkrivena je greška na njegovom divovskom zrcalu, promjera nešto manjeg od dva metra. Jedan njegov rubni dio bio je za pedesetinu ljudske vlasi preravan! Problem je bio riješen u studenom 1993, kad su astronauti shuttlea Endeavor instalirali novu kameru i time korigirali Hubble nevolju. Slike koje nam Hubble, teleskop veličine autobusa i težine 10 tona, otada šalje, sa visine od 600 km iznad Zemlje – savršeno oštre slike planeta našeg vlastitog Sunčevog sustava, “zvjezdanih rodilišta,” stvaranja planetarnih maglica - prizori su nikad ranije viđeni i umjetnost su isto koliko i znanost.
Ali, osim predivnih slika, vizija svemira, silovitijeg i cudesnijeg nego sto je itko mogao i zamisliti, teleskop Hubble, zajedno s onima drugima, naglašava astrofizicar Mario Livio, visegodišnji direktor znanstvenog programa za teleskop Hubble, pri baltimorskom Space Telescope Science Institute, pomogao je astronomima u odgonetavanju nekih važnih tajni svemira: “Neke od najvažnijih stvari koje nam je Hubble otkrio? Starost svemira, manje-više. Pomogao je i u utvrđivanju činjenice da naš svemir ubrzava; znali smo, od 20-ih godina, zahvaljujući istraživanjima Edwina Hubblea, da se on širi, ali teleskop Hubble, s drugima, otkrio nam je da to širenje ne usporava, kako se donedavno mislilo, već ubrzava. Tjera ga sila koju zovemo tamna energija, ona je najobilniji sastojak svemira, cak 73% upravo je tog oblika. To otkriće, sada staro pet godina, za nas je bilo nešto potpuno novo i još uvijek pokušavamo razumijeti prirodu te energije i njeno porijeklo. I to bi bila samo dva važna primjera onoga što nam je Hubble otkrio.”
Hubble kruži oko Zemlje brzinom od 5 milja, preko 8 km, na sekundu. Njegova oprema i instrumenti tako su sofisticirani da mogu uhvatiti svijetlost koja je, kroz svemir, počela putovati prije vise od 13 milijardi godina. Kad ona uđe u teleskop i bude prenesena u sliku, ta slika odraz je svemira onakvog kakav je bio u trenutku kad je svijetlost krenula. Zašto je to važno i kakvu korist imamo od toga? “Zato što je naše porijeklo,” kaze Mario Livio, “jedna od stvari koju želimo znati. Porijeklo svemira, porijeklo galaksija, porijeklo našeg Sunčevog sustava i porijeklo života. Hubble nam je dao značajne odgovore na gotovo sva ta pitanja. Ali otkrio je i kako galaksije nastaju, kako je nastala naša, Mliječna staza. Hubble je otkrio i prvi atmosferski planet izvan našeg Sunčevog sustava, a to nam ukazuje i na mogućnost postojanja drugih planeta i na mogućnost postojanja života na njima. Hubble je, dakle, dao odgovore na osnovna pitanja koja postavljamo mi, ljudska bića.”
O uspjehu i značaju teleskopa Hubble, direktor njegovog znanstvenog programa, rekao je: “Po mojem mišljenju, to je najveći, moguće je čak reći – najimpresivniji znanstveni eksperiment ikada sproveden, u smislu njegovog sveukupnog učinka i utjecaja. Ono sto je Hubble postigao, nije niti jedan drugi znanstveni eksperiment, u cijeloj povijesti. Doslovno je slike svemira unio u domove milijuna diljem svijeta, podigao je svijest i znanje javnosti o svemiru i o znanosti, općenito.” Teleskop Hubble će raditi do 2010. godine, dvadeset godina ukupno, uz servisne misije otprilike svake dvije i pol godine. Hubble je i dizajniran s namjerom da ga astronauti održavaju, instaliraju nove instrumente i popravljaju. I tijekom protekle godine, kaze dr. Livio, na teleskopu je instalirana nova, bolja kamera, obnovljena njegova blizu-infracrvena. U tijeku je priprema servisne misije za prosinac iduće godine, ali zbog nesreće Columbije, situacija je jos uvijek neizvjesna. Po riječima dr. Livia, onaj prvi popravak teleskopa Hubble, za koji je potrebno bilo pet “svemirskih šetnji,” sam po sebi bio je fantastičan trijumf ljudskog uma, dramatična priča koja je, zahvaljujući samo ljudskoj genijalnosti, i uspješan kraj imala.
Što nakon 2010. godine? Hoće li Hubble dobiti zamjenu? Mario Livio kaže: “Bit će sasvim sigurno zamjenjen, novim teleskopom koji je već u pripremi, u izgradnji, zove se James Webb teleskop (u čast NASA-inog glavnog administratora u razdoblju od 1961. do 1968. godine, zaslužnog za Apollo programe i NASA-ine prve međuplanetarne), ali taj teleskop, James Webb, bit ce potpuno drugaciji. On će u infracrvenom i nece ga se moći servisirati, kao Hubble, jer neće biti blizu Zemlje, kružit će milijunima milja daleko od nje. A Hubble? Jos ne znamo, ali baš dok ovo govorimo, vode se rasprave o njegovoj budućnosti. Hoće li, možda, biti još jedna servisna misija, zasada neplanirana, ili ga treba pokušati vratiti na Zemlju i postaviti u muzej Smithosniana ili ga podići u visu orbitu kako ne bi pao na Zemlju, o svemu tome upravo se razgovara, ali jedno je sigurno – program se nastavlja!”
Znanje, koje nam Hubble prenosi, ne dolazi po maloj cijeni. Do sada, ono je Sjedinjene Države koštalo gotovo 7 milijardi dolara. Zahvaljujući njegovim slikama svemira, koje umjetnički dotjeruje NASA-in specijalist Zoltan Levay, Hubble zaokuplja maštu ljudi diljem svijeta, postao je nešto kao - kulturna ikona. Prizore, koje nam on šalje, nalazimo na markama, na naslovnicama časopisa, kao screensavers, na ekranima nasih kompjutora, na omotima CD-a.......