Sjedinjene Države, Britanija i Španjolska podnijele su Vijeću sigurnosti prijedlog nove rezolucije o Iraku, koji predviđa ukidanje 12 godina dugih sankcija protiv te zemlje. Ova rezolucija – ako je Vijeće odobri – također bi Washingtonu i Londonu dala ovlast da vladaju Irakom, dok se tamo ne uspostavi nova, iračka vlast.
Kako će na ovaj prijedlog reagirati Francuska i Rusija još nije poznato. Te su dvije stalne članice Vijeća sigurnosti bile najglasniji protivnici američke intervencije u Iraku. Osim toga, Pariz i Moskva u Iraku imaju znatne financijske interese, koji su sada u opasnosti. Međutim, američki vanjskopolitički analitičari predviđaju da Francuska i Rusija vjerojatno neće blokirati američki prijedlog – jer ne žele da se ponovi prilično neugodne diplomatske razmirice koje su prethodile ratu s Irakom.
Postupno ukidanje programa Nafta za hranu
Prvi put nakon rata u Iraku, prijedlog rezolucije koji je podnesen Vijeću sigurnosti Sjedinjene Države i Britaniju spominje kao “okupacijske sile”, za koje se predviđa da će u Iraku ostati najmanje godinu dana a možda i duže – sve dok Iračani ne uspostave vlastitu autohtonu vlast. Prijedlog rezolucije – koju su podnijele Sjedinjene Države, Britanija i Španjolska – predviđa postupno ukidanje programa Nafta za hranu. Prema tom programu Ujedinjenih naroda režim Saddama Husseina smio je od nafte zarađeni novac trošiti jedino na nabavu hrane i humanitarnih potrepština, a ne primjerice kupovinu naoružanja.
Prema predloženoj rezoluciji, poslijeratna obnova Iraka financirala bi se ponovnim, slobodnim izvozom iračke nafte – za što sada treba ukinuti sankcije. Vlada predsjednika Busha već je angažirana u obnovi Iraka. Taj je angažman ponešto kontroverzan jer je neke od ugovora za obnovu dodjelila američkim firmama koje su neizravno povezane sa sadašnjim ili bišim vladinim dužnosnicima. Tvrtku Halliburton – koja je dobila posao vrijedan gotovo milijardu dolara – vodio je do 2000. godine Dick Cheney, danas potpredsjednik Sjedinjenih Država. U upravnom odboru tvrtke Bechtel, koja također sudjeluje u obnovi Iraka, sjedi George Schultz, bivši državni tajnik, za vrijeme mandata Ronalda Reagana.
Corgan: Europljani žele okončati vlastitu marginaliziranost
Sve to može ogorčiti zemlje poput Francuske i Rusije, koje bi – ako se ukinu sankcije – mogle izgubiti milijarde dolara od propalih poslova s Irakom. Hoće li se Moskva i Pariz usprotiviti ukidanju sankcija – iako su upravo te dvije zemlje bile najveći pristaše ukidanja sankcija dok je na vlasti bio Saddam Hussein? Michael Corgan, profesor međunarodnih odnosa na Sveučilištu Boston, smatra da se to neće dogoditi. “I Francuskoj i Rusiji u interesu je da rezolucija prođe”, kaže on te podsjeća na vrlo zategnutu atmosferu u Vijeću sigurnosti neposredno pred rat u Iraku.
"Europljani – posebno Francuzi i Nijemci, ali i Rusi – su svjesni da su sami sebe marginalizirali svojim protivljenjem Washingtonu. Jer, događaji su ih pretekli, ono što se dogodilo dogodilo se bez njihova utjecaja. Ako žele da se to ne ponovi, morat će u budućnosti surađivati."
Korb: Francuzi i Rusi neće željeti da Iračani postanu taoci njihove politike
Rusija se međutim u ovom trenutku protivi ukidanju sanckija protiv Iraka. Razlog – još nije pronađeno oružje za masovno uništavanje, zbog kojeg je – tvrdi Moskva - i počeo rat. Michael Corgan ovakvo rusko ponašanje komentira ovim riječima: "Rusija u Iraku ima razvijene poslove s iskorištavanjem nafte – u vrijednosti od barem milijardu i pol dolara. Ti su ugovori potpisani za vrijeme prošlog režima. U ovom trenutku čini se da će se valjanost tih sporazuma poštivati, i mislim da će Rusi zbog toga surađivati s Amerikom."
S ovim se mišljenjem slažu i drugi vanjskopolitički analitičari – primjerice Lawrence Korb, bivši zamjenik ministra obrane u vladi Ronalda Reagana. "Mislim da Francuzi i Rusi zapravo ne žele svojim postupcima od iračkog naroda napraviti taoca, koji bi ispaštao zbog njihove tvrdoglavosti."
Usvajanje rezolucije koju su predložile Amerika, Britanija i Španjolska dalo bi i međunarodnopravni okvir stranoj vojnoj nazočnosti u Iraku – što do sada Ujedinjeni narodi nisu do sada bili voljni učiniti. Tommy Franks, zapovjednik koalicijskih snaga u Iraku ne želi prognozirati koliko će strane postrojbe ostati u toj zemlji: "To ovisi o mnogo čimbenika. Teško je reći što će se dogoditi za godinu, dvije ili tri."
Ujedinjenim narodima tek savjetodavna uloga
Prema američko-britansko-španjolskom prijedlogu, u poslijeratnom Iraku, Ujedinjeni će narodi imati tek savjetodavnu ulogu. Prijedlog inače ne spominje mogući povratak međunarodnih inspektora za naoružanje, koji su posljednjih godina pokušavali utvrditi posjeduje li irak biološko i kemijsko oružje. Washington je priopćio da su njihov posao sada preuzeli stručnjaci koalicijskih snaga.
Sjedinjene Države žele da se rezolucija koja bi ukinula sankcije usvoji do sljedećeg mjeseca, kada ističe važenje programa Nafta za hranu. Bez obzira na trans-atlantske podjele oko toga tko bi trebao upravljati poslijeratnim Irakom, Francuska i Rusija nisu najavile da će uložiti veto protiv američkog prijedloga o ukidanju sankcija.