Linkovi

Richardson: U borbi protiv SARS-a dobro dolaze iskustva s antraksom (30/4/03) - 2003-04-29


Premda epidemija SARS-a u pojedinim zemljama jenjava, javnost diljem svijeta još je uvijek vrlo zabrinuta. O ovoj novoj bolesti i o tome kako se od nje zaštititi razgovarali smo s Michaelom Richardsonom, šefom washingtonske Službe za javno zdravstvo.

Michael Richardson ističe da o atipičnoj azijskoj upali pluća još uvijek ne znamo mnogo. Iako stručnjaci diljem svijeta svakodnevno dolaze do novih spoznaja o SARS-u, nepoznanica još uvijek ima mnogo – kako se širi, koji su najbolji oblici zaštite, jesu li kirurške maske nepohodne da bi se zaraza zaustavila, koliko dugo virus SARS-a može preživjeti na kontaminiranim površinama. Premda za sada u Washingtonu nije zabilježen niti jedan slučaj SARS-a, javnozdravstvene su službe već stupile u akciju.

Michael Richardson: Obratili smo se službi hitne pomoći i bolnicama kako bismo ih upoznali s metodama dijagnosticiranja SARS-a, te kako bismo o toj bolesti bolje informirali naše liječnike i cjelokupnu javnost. Isto tako, uložili smo velike napore kako bi lokalne bolnice imale sobe za izolaciju pacijenata. Zapravo, do sada smo imali mnogo sreće. No, prethodno smo stekli smo vrijedno iskustvo na slučaju pisama kontaminiranih bedrenicom. Sada znamo da javnosti treba reći istinu i da moramo biti spremni na brzu reakciju, ukoliko se nešto dogodi.

Gospodin Richardson je također pojasnio simptome SARS-a, koji nalikuju na simptome drugih virusnih oboljenja.

Michael Richardson: Pacijent dobiva visoku temperaturu – preko 38 stupnjeva Celzijevih i neke dišne simptome, kao što su kašalj, zadihanost, teško disanje. Najvažniji je pokazatelj zapravo – je li potencijalni pacijent bio u kontaktu s nekim oboljelim od SARS-a i je li u proteklih deset dana putovao u neku od zemalja u kojima se ta bolest pojavila. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, na rendgenskom snimku pluća oboljeli od SARS-a vide se infiltrati, kao kod upale pluća.

Pojavljivanje SARS-a je, kaže Michael Richardson, vjerojatno tek prvi javnozdravstveni problem koji će donijeti 21. stoljeće. No, prema njegovim riječima, širenje ove bolesti pokazuje tri važne stvari: da američki javnozdravstveni sustav treba biti bolje organiziran, da su javnozdravstveni problemi danas zapravo globalni i da ćemo još dugo vremena živjeti s bolestima koje se tek pojavljuju. SARS – objašnjava dr. Richardson – uzrokuje koronavirus, koji je došao od životinja i mutirao u čovjeku.

No, s obzirom da taj virus brzo mutira, cjepivo će vjerojatno biti teško razviti. Može li virus SARS-a mutirati tako da ga postane nemoguće uništiti?

Michael Richardson: Do sada znamo nekoliko stvari o korona virusu. Prije svega, znamo da se on mijenja. Ukoliko je suditi po virusu Hiv-a, činjenica da koronavirus tako brzo mijenja svoju genetsku strukturu, ukazuje da će cijepivo možda biti teško razviti. Ipak, već za nekoliko tjedana mogli bismo imati bolje dijagnostičke tekstove. Liječenje virusnih bolesti je, međutim, nešto teže, pa će zato i prevencija biti daleko važnija.

U nedostatku cjepiva, u zaustavljanju širenja SARS-a posebno će važan biti "faktor sreće" - zaključuje Michael Richardson, šef washingtonske službe za javno zdravlje.

XS
SM
MD
LG