Linkovi

'Jugoslavija: Pad Miloševića' - od regionalne tragedije do međunarodnog konsenzusa (7/3/03) - 2003-03-07


U washingtonskom Muzeju Holokausta prikazan je ovih dana dokumentarni film naslovljen “Jugoslavija: Pad Miloševića”. Taj 47-minutni dokumentarac sažima petosatnu seriju u tri nastavka američke televizijske mreže Discovery Channel o desetogodišnjoj krizi i ratovima na Balkanu. Ovaj je skup privukao brojne posjetitelje iz američkog političkog i javnog života, među njima i Madeleine Albright, koja je prokomentirala spomenutu seriju:

“Mislim da je vrlo važno da se dobije potpuna slika o onome što se događalo na Balkanu, jer je riječ o jednoj užasnoj epizodi u smislu što ljudi mogu jedni drugima učiniti, i to bez obzira na pouke iz Drugog svjetskog rata. Mislim da je važno da se vidi i kako je međunarodna zajednica pokušavala riješiti tu krizu. Također je važno što se film prikazuje u Muzeju Holokausta, koji nastoji ljude podučiti onoj povijesti za koju smo se nadali da se neće ponoviti," kazala je Madeleine Albright.

U Miloševićev pad i njegov odlazak u Den Haag malo je tko vjerovao na početku balkanske krize, kaže naša sugovornica:

"Ja sam kao američka veleposlanica pri Ujedinjenim Narodima glasala za osnivanje Međunarodnog tribunala za ratne zločine. Kad smo uspostavili sud, mnogi su vjerovali da od njega neće biti ništa, čak da se nikada nećemo moći dogovoriti oko sudaca i glavnog tužitelja, da optužnice nikada neće biti podignute, ni da će se ikome suditi, niti da će se izricati kazne. Međutim, sve se to ostvarilo. Veoma je važno da se Miloševiću sudi," izjavila je bivša američka državna tajnica.

Od početka je cilj Haškog tribunala bio uklanjanje kolektivne krivice, kaže Madeleine Albright:

“Cilj je bio da se isključi kolektivna krivica i odredi pojedinačna krivica, što pomaže izmirenju. I sama sam svjedočila na suđenju Biljani Plavšić i smatram da je vrlo važno pokazati da je to postupak koji funkcionira na ispravan način. Mislim da narodi na Balkanu kreću ka boljoj budućnosti. No, I oni trebaju biti strpljivi jer se radi o dugotrajnom, nimalo lakom procesu. Smatram da i Sjedinjene Države trebaju biti strpljive i da trebaju i dalje pratiti situaciju, bez obzira što se američka pažnja okreće prema drugim dijelovima svijeta. Ne bismo smjeli zaboraviti Balkan," kaže gospođa Albright.

Narator ovog filmskog dokumenta, - rađenog na osnovu obilja arhivskog materijala i razgovora s nizom međunarodnih i drugih aktera balkanske drame -, je Christiane Amanpour, diplomatska izvjestiteljica televizijske mreže CNN, koja je, uz bivšu državnu tajnicu Madeleine Albright bila glavni gost na premijeri. Christiane Amanpour kaže da je dokumentarna serija televizijske mreže Discovery Channel primjer onoga što je najbolje u televizijskom novinarstvu:

“To je, prije svega, istinit povijesni dokument, to je televizijski pothvat u najboljem izdanju. Autori serije su učinili dostupnim materijale koji ljudima ne samo što razjašnjavaju složene događaje, nego bi mogli utjecati na široku javnost da drugi put unaprijed prepozna i spriječi ponavljanje takvih događaja drugdje u svijetu. Vjerujem da je, upravo zbog takvog iskustva, odluka o vojnoj akciji na Kosovu donesena mnogo brže nego za Bosnu i Hercegovinu. Mislim da su novinari imali u tome udjela zbog svog istrajnog izveštavanja o krizi na Balkanu. Tu se pokazala vrijednost i moć profesionalnog novinarstva. Dobro novinarstvo, kao što je ovaj dokumentarac, može utjecati na vanjsku politiku jedne zemlje – usudila bih se reći da može utjecati i na sam tijek povijesti. Činjenica da je Milošević pao, da su Srbija i Jugoslavija slobodne, da je Bosna i Hercegovina opstala, da je na Balkanu ostvarena normalizacija - sve su to velike stvari i sve to ulijeva nadu. Treba podsjetiti, posebno danas, da su Sjedinjene Države i njezine saveznice tada postigle konsenzus za akciju na Kosovu, u čemu ih je podržala i svjetska javnost. No, sada smo na rubu rata za koji ne postoji konsenzus, za koji nema koalicije i protiv kojeg se buni svjetsko javno mnijenje. Postalo je više nego očigledno kolika je važnost međunarodnog konsenzusa, koalicije i vođenja ispravne diplomacije.”

O sadašnjem trenutku američke vanjske politike bivša državna tajnica Madeleine Albright kaže:

“Ova se administracija treba drugačije ponašati. Iako su Sjedinjene Države jedina supersila, one i dalje moraju suradjivati s drugim zemljama. Istina je da sam kao državna tajnica rekla da je Amerika zemlja bez koje se ne može, ali nikada nisam tvrdila da ona može sama u svijetu. Mislim da američka administracija treba pokazati da su joj potrebni partneri, i da treba objasniti da američka politika nije imperijalistička,” izjavila je gospođa Albright.

XS
SM
MD
LG