Vlada Sjedinjenih Država objavila je prije nekoliko mjeseci novu obrambeno-stratešku doktrinu, koja predviđa mogućnost preventivnog napada na zemlju koja se smatra prijetnjom nacionalnoj sigurnosti zemlje. Hoće li ova doktrina biti temelj mogućoj intervenciji u Iraku te kakva je njezina pravna utemeljenost? Na ova dva pitanja odgovaraju tri istaknuta američka stručnjaka.
U govoru pitomcima vojne akademije West Point, američki je predsjednik u lipnju prošle godine izjavio da hladnoratovski pojmovi poput “strateškog zastrašivanja” ili “ograničavanja utjecaja” u 21. stoljeću neće biti korisni. Naime, pred Amerikom su nove prijetnje, poput globalnog terorizma i oružja za masovno uništavanje.
"Rat protiv terorizma se neće dobiti ako stalno budemo u defanzivi. Borba se treba prebaciti teren neprijatelja, moraju se poremetiti njegovi planovi. S mnogim se izazovima moramo uhvatiti u koštac i prije no što se realiziraju. Ako želimo biti sigurni, trebamo biti aktivni. Aktivni ćemo i biti" - rekao je tom prilikom američki predsjednik.
Dallek: Znatan odmak od tradicionalne politike
Robert Dallek, profesor povijesti na Sveučilištu Boston smatra da takva “strategija preventivnog udara” predstavlja zabrinjavajući odmak u američkoj obrambenoj politici: "Radi se o prilično znatnom odmaku od tradicionalne politike nacionalne sigurnosti. Radi se u stvari o prevenciji, a ne o klasičnom sprečavanju napada. A razlika je tu ključna: do sprečavanja dolazi kad ste u izravnoj opasnosti. Prevencija je spekulativnija kategorija, tu opasnost možda i nije toliko izravna. Takav je slučaj Iraka – ne postoje dokazi o izravnoj, otvorenoj opasnosti po Ameriku."
"Razoružanje Iraka - razumna odluka"
Robert Lieber, profesor političkih znanosti na Sveučilištu George Washington, smatra međutim da se ne radi o dramatičnom odmaku od tradicionalne američke obrambene politike. Preventivni je napad u prošlosti također bio predviđen, nova ga je doktrina – pod utjecajem terorističkih napada od 11. rujna - učinila eksplicitnim.
"Opasnost leži u tome da Saddam Hussein, sa svojim ogromnim arsenalom oružja za masovno uništavanje, želi dominirati cijelom regijom. Radi se o tiranu koji je već raketirao četiri susjedne zemlje. Ako se on dokopa nuklearnog naoružanja ucijenjivat će cijeli svijet. Ili će svoje oružje za masovno uništavanje dati teroristima. Prema tome, razoružati Saddama Husseina je vrlo razumna odluka" - smatra Robert Lieber.
Ključna razlika - izglednost napada
Abraham Sofaer, znanstvenik koji radi u Institutu Hoover, bivši je pravni savjetnik Državnog tajništva. On kaže da američka strateška doktrina predviđa pravo sprečavanja napada – ukoliko su Amerika ili njezini saveznici izloženi ozbiljnoj prijetnji. Do takvog napada može doći ako se prijeti oružjem za masovno uništavanje, te ako se kriza ne može riješiti diplomatskim putem.
"Većina stručnjaka za međunarodno pravo naglasit će čimbenik 'neposrednosti' konkretne prijetnje. Koliko je mogući napad izgledan? U američkoj pravnoj tradiciji, poduzimanje preventivnog napada opravdava se osjećajem o neposrednosti, izglednosti napada od druge strane."
Američka vlada objašnjava da se pri tome trebaju uzeti u obzir logističke sposobnost današnjih terorista, koji se obično služe nekonvencionalnim sredstvima rata. Abraham Sofaer zbog toga smatra da bi Amerika trebala u Iraku intervenirati sama, ukoliko za to ne dobije međunarodnu podršku.