Linkovi

Henry Ford


Mnogi misle da je automobil izum Henryja Forda. To nije tocno. Preduhitrila su ga dvojica Nijemaca - Gottlieb Daimler i Karl Benz, za citavih 11 godina. Mnogi misle da je tekuca tvornicka vrpca, koja je omogucila brzi, lancani nacin proizvodnje, bila njegov izum. Ni to nije tocno. Mnogi su se tim nacinom koristili i prije njega. Ford se, dakle, posluzio tudjim idejama, ali je njih ucinio boljima!

I drugi su automobile radili, ali njegovi su bolji bili. I za manju cijenu se prodavali. I drugi su tvornice automobila gradili, Ford je samo jednu, ali najvecu. I od cijele napravio tekucu proizvodnu vrpcu. Ove godine, u lipnju, Ford Motor Company slavi stotu obljetnicu. .

Na Badnjak, 1893, Henry Ford je na kuhinjski sudoper pricvrstio mali motor na benzin i probao ga pokrenuti. Kad se upalio, u kuhinji se zatreslo, zadimilo i sudoper gotovo iz zida iscupalo. Samo par godina kasnije, Ford je svoju zivotnu opsesiju za motorima i strojevima prebacio u jednu vecu brzinu. I jednog kisnog ljetnog jutra, 1896. godine, tada tridesetogodisnji inzenjer, zaposlen u Edison Illuminating Company, u Detroitu, u saveznoj drzavi Michigan, sjeo je, u dvoristu svoje kuce, na smijesan “kvadricikl” vlastite proizvodnje, spreman konacno da njime u prvu voznju krene. S njim je u dvoristu bila samo njegova supruga i, sva zdvojna, sa strane promatrala.

Nestrpljivost je bila jedna od karakteristika Forda i ona ce ga pratiti cijeloga zivota. Zbog nje je, u zelji da sto prije krene, prekasno shvatio da je izlaz kroz zidanu ogradu dvorista preuzak bio da bi ga, s njegovim vozilom, propustio. Ford je morao dio zida srusiti prvo!

Koristeci se istim principima svoje “kutije na kotacima, sa cetverocilindarskim motorom,” koju je u svoje slobodno vrijeme sastavio, Henry Ford je, deset godina kasnije, masama svoj Model T dao. Sa posudjenih 28.000 dolara, osnovao je, 1903, Ford Motor Company i posvetio se iskljucivo proizvodnji tog jednog, ali nevjerojatno cvrstog i izdrzljivog, jeftinog i pouzdanog vozila.

Trebalo je ono biti, po dubokom uvjerenju Forda, “vozilo za veliko i siroko mnostvo, auto koji ce sebi priustiti moci svatko tko je pristojnu placu zaradjivao.” Vec prve godine, cestama je vozilo nekih 10.000 Modela T. Do 1920, svaki drugi auto u svijetu bio je onaj Henryja Forda. Samo nekoliko godina nakon prve legendarne crne kutije, popularno zvane “Tin Lizzie,” iz Fordove tvornice u Highland Parku, u Michiganu, svake je tri minute izlazio po jedan Model T.

Sa pocetnih devet stotina dolara, cijena mu je, za kratko vrijeme, bila snizena na samo pet stotina. Ali od Henryja Forda, njegov “univerzalni, jeftini auto” ucinit ce milijardera i unijeti trajnu promjenu u fizicku, drustvenu i ekonomsku strukturu americkog nacina zivota. Do 1924, Model T se mogao kupiti za samo 290 dolara. Gradskom je zitelju otvorio put do sela, a onom u dotad izoliranim, ruralnim krajevima – put do grada. Do 1927, Fordovih Modela T bilo je prodano vise od 15 milijuna. Za nekoliko desetljeca, zahvaljujuci slozenoj mrezi cesta, nikla su naselja tamo gdje je nekad livada bila.

Fordov najveci dopinos 20. stoljecu, medjutim, bilo je uvodjenje tekuce proizvodne vrpce. Bilo je to vec 1913. Niti jedan od njenih elemenata nije bio djelo Henryja Forda, ali on je bio taj koji ih je sve u cjelinu sastavio i tako otvorio razdoblje pune, masovne proizvodnje. Njena brzina, ekonomicnost i tehnoloska preciznost postat ce simboli americke industrijske nadmoci u svijetu. A Henry Ford najbolji primjer americke price o uspjehu.

Siromasni decko sa sela postat ce mocni magnat koji ce i na vladu svoje zemlje utjecati. Ili barem pokusati. Godine 1918, kandidirao se, istina neuspjesno, za senatora Michigana u Kongresu Sjedinjenih Drzava. G. 1933, usprotivio se Franklinu Rooseveltu i pravilima njegova zakona za auto-industriju.

Popularan je ostao i kad je, kao gorljivi pacifist, jedan prekooceanski brod iznajmio i u Evropu, 1915, njime otisao ne bi li prvi svjetski rat sprijecio. Njegov je slogan tada bio:”Van iz rovova i kucama do Bozica!” U javnosti je junak ostao i kad je senatsku utrku izgubio i kad je Chicago Tribune tuzio, jer ga je ovaj anarhistom nazvao, a u sudnici Ford je takvo nepoznavanje povijesnih cinjenica pokazao da su glasine pocele o njemu kruziti kako ni pisati ni citati nije znao. Javnost mu je oprostila i kad je u svom listu – Dearborn Independent, anti-semitski materijal tiskao; kasnije se branio da se nije s njegovim sadrzajem u potpunosti upoznao. Oprosteno mu je bilo i kad se osnivanju sindikata usprotivio. Pred tom je idejom tek 1941. kapitulirao.

Ali od samog je pocetka zagovarao ulogu automobila u oslobadjanju i radnika i farmera od napornog, slabo placenog posla. Kad je svojim radnicima podigao minimalnu dnevnu zaradu na pet dolara - dva puta vise od drugih poslodavaca, kad im je dao slobodnu subotu, drugi su industrijalisti u soku bili dok su radnici slavili.

Ali Henry Ford je jos nesto vazno znao, a to je da njegova masovna proizvodnja nece uspjeti ako ne postoji i - masovna potrosnja. Pruzivsi radnicima vece place za proizvodnju njegovih automobila i vise slobodnog vremena da i sami uzivaju u njima, Ford je masovno trziste kreirao koje je, zauzvrat, vecu proizvodnju trazilo. Henry Ford je, u americkom nacinu zivota, doista sve promijenio. Prvi covjek koji je svoje ime automobilu dao umro je 1947, u dobi od 83 godine. I nitko jos nije odgonetnuti uspio je li Henry Ford jednostavan, obican covjek bio koji se slozenim samo cinio ili slozen, koji se jednostavnim pravio. Jedno je sigurno – od automobilske, Henry Ford je ucinio jednu od najvecih industrija u svijetu.

XS
SM
MD
LG