Tijekom sljedećih pedeset godina, stanovništvo Sjedinjenih Država trebalo bi porasti na više od 400 milijuna. Oko dvije trećine novih stanovnika bit će useljenici. Mnogi Amerikanci strahuju da zemlja neće moći apsorbirati takvu eksploziju stanovništva. Brine ih mogućnost da američko gospodarstvo neće rasti dovoljno brzo kako bi se osigurala radna mjesta i za Amerikance i za useljenike, a strahuju i od pada kvalitete infrastrukture, obrazovanja i zdravstva.
Do godine 2050., broj stanovnika Sjedinjenih Država porast će sa sadašnjih 288 za još 120 milijuna ljudi. 80 milijuna novih stanovnika bit će useljenici ili djeca useljenika. Iako su Sjedinjene Države izgrađene upravo zahvaljujući useljavanju, danas mnogi Amerikanci strahuju da njihova zemlja neće moći apsorbirati nove valove useljenika.
"SAD nema potrebu za novim useljenicima"
Dan Stein je izvršni direktor Federacije za reformu američkog sustava useljavanja, ne-vladine organizacije koja se protivi masovnom useljavanju. On smatra da Sjedinjene Države danas nemaju realne potrebe za novim useljenicima, za razliku od ranijih razdoblja kada je useljavanje bilo korisno jer se zemlja tako naseljavala i jačala. "Imamo oko 285 do 288 milijuna stanovnika. Prema postojećim prognozama, u sljedećih pedesetak godina, broj stanovnika porast će na 400 do 500 milijuna. Nitko nije planirao takav rast. To će dovesti do velikih opterećenja za infrastrukturu – promet, škole, stanovanje, pa i radna mjesta."
Protivnici useljavanja žele da se broj useljenika smanji, pogotovo onih koji su u zemlji ilegalno. U zemlju se godišnje legalno useli oko milijun stranaca. Prema podacima saveznog Zavoda za statistiku, u zemlji trenutno ima oko osam milijuna ilegalnih useljenika, iako neki procjenjuju da se taj broj kreće i do 13 milijuna. John Wahala, stručnjak Centra za proučavanje useljavanja, ističe da ilegalni useljenici u pravilu zarađuju daleko više nego što bi zarađivali u svojim zemljama. No, oni predstavljaju velik trošak za lokalne vlasti.
Ilegalni useljenici - financijski teret saveznih država
Ilegalni useljenici naime često nemaju zdravstveno osiguranje, te se moraju oslanjati na usluge javnih bolnica koje subvencionira država. To predstavlja dodatni financijski teret za već opterećene budžete pojedinih saveznih država. Nadalje, ilegalni useljenici su često mladi ljudi s djecom koja ne govore engleski, a pohađaju državne škole. Protivnici useljavanja strahuju da će dotok djece koja, osim što ne govore engleski, preopteretiti već prepune škole. No, ima i onih koji misle drugačije. Jedan od njih je Dan Griswold iz washingtonskog instituta Cato. On kaže da su se useljenici “do sada uvijek uspijevali integrirati u američko društvo, pa nema razloga vjerovati da će to ubuduće biti nemoguće”, dodajući:
"Broj stanovnika Sjedinjenih Država u posljednjih se stotinu godina utrostručio. Po svakom parametru, zemlja je zbog toga u boljem stanju. Zato mislim da ne treba strahovati da u budućnosti više nećemo moći živjeti bolje i zdravije. U zemljama poput Japana i zapadnoeuropskih zemalja, pojavljuju se ozbiljni problemi baš zbog toga što je tamo demografski rast spor."
"Useljavanje nije pokretačka sila gospodarstva"
Dok u Europi i Japanu natalitet pada, u Sjedinjenim Državama on raste. Dan Griswold ističe da rast nataliteta i relativna otvorenost prema useljenicima, Sjedinjenim Državama donose određene prednosti:
"Useljenici pomažu da cijene ostanu niske, jer služe kao izvor jeftine radne snage u sektorima koji Amerikancima nisu toliko zanimljivi, poput građevinarstva, uslužnih djelatnosti i maloprodaje. Useljenici s višim stupnjem obrazovanja sa sobom donose i veliku inovativnost. Naime, samo mali broj ljudi na svijetu živi i radi u nekoj drugoj zemlji koja nije njihova domovina. Takvi ljudi posjeduju izvjesnu količinu incijative i samouvjerenosti."
Jim Smith, ekonomist iz korporacije Rand, koji je proveo nekoliko istraživanja o useljavanju, ističe, međutim, da useljavanje ipak nije pokretačka sila američkog gospodarstva - iako mu donosi određene koristi. Velik broj useljenika koji nisu obrazovani, dapače, može ugroziti Amerikance nižih primanja – kaže Jim Gimpel, profesor javne uprave na sveučilištu Maryland.
"Može se reći da je useljavanje dobro za gospodarstvo, ali se isto tako može reći da nije posebno dobro za one koji slabo zarađuju. Dakle, jedno je reći da useljavanje pomaže direktoru hotela Marriott, a drugo je pokušati ocijeniti utjecaj useljavanja na nekoga tko radi recimo u klaonici ili u poljoprivredi. Tom čovjeku useljenici predstavljaju ne baš dobrodošlu konkurenciju, jer su spremni raditi za još manje."
Rast stope nezaposlenosti
Dok američke kompanije i dalje najavljuju nova otpuštanja, stopa nezaposlenosti nastavlja rasti. U prosincu prošle godine dostigla je šest posto, odnosno, najvišu razinu u proteklih osam godina. Usporavanje gospodarskog rasta doprinijelo je porastu proračunskih deficita. Dan Stein iz Federacije za reformu sustava useljavanja stoga očekuje da će se u Kongresu uskoro čuti glasovi protiv useljavanja.
"Kada guverneri počnu postavljati pitanja o radikalnom rezanju socijalnih programa ili izdvajanja za izgradnju škola, ponovno će u prvi plan doći problem masovnog useljavanja. Zato će vjerojatno uskoro biti predloženi zakoni o smanjenju beneficija za useljenike, a možda i o ograničavanju useljavanja nekvalificiranih radnika."
Iako protivnici useljavanja žele da vlada ograniči broj zakonitih i zaustavi dotok nezakonitih useljenika, oni ipak priznaju da to neće biti lako. Američko gospodarstvo je najjače na svijetu i potrebna mu je strana radna snaga. A “američki san” mnogima je u inozemstvu više nego neodoljiv.