Ime Arthur “Spud” Melin mnogima ne govori puno. Casopis Time svrstao ga je medju “100 najirelevantnijih licnosti 20. stoljeca.” No, dva njegova proizvoda svima su nam vrlo dobro poznata, premda ni jedan ni drugi, strogo govoreci, nisu bili NJEGOVI izumi. Ali upravo ce NJEGOVO ime za njih ostati zauvijek vezano…
Svaki predmet, svaki proizvod, ima svoju povijest. Iza svakoga, krije se neka prica, a iza nje – neki izumitelj. Ponekad i vise onih koji tvrde da su isti proizvod izumili. Kao, recimo, u slucaju frisbeeja….U razdoblju izmedju 1871. i 1958. godine, kompanija “Frisbie Baking Company,” iz Bridgeporta, u drzavi Connecticut, svojim je pekarskim proizvodima snabdjevala koledze Nove Engleske. Studenti Yalea bili su prvi koji su otkrili da prazni, okrugli i plitki, limeni kalupi za pite, u kojima su one i stizale na campus, vrlo dobro – lete. Nastupili su bezbrojni sati zabave i sporta.
Godine 1948, u Los Angelesu, gradjevinski inspektor Walter Morrison i njegov partner Warren Franscioni, i jedan i drugi povratnici iz drugog svjetskog rata, izumili su plasticnu verziju kalupa koji je letio bolje i preciznije negoli dotadasnji limeni. Dali su mu ime Pluto Platter….Te iste, 1948. godine, dvojica drugih mladih poduzetnika – Arthur “Spuds” Melin i Richard Knerr, osnovala su, takodjer u Los Angelesu, u skromnoj dvorisnoj supi, kako to obicno biva, svoju kompaniju igracaka. Njihov prvi proizvod bio je pracka i po zvuku koji bi ona proizvela kad bi pogodila zeljeni cilj, partneri su svojoj kompaniji, dali ime Wham-O. Nekoliko godina kasnije, 1955, Melin i Knerr vidjeli su po prvi puta Morrisonov Pluto Platter. Dopao im se i nagovorili su Morrisona da im proda prava na dizajn. Tvrtka Wham-O pocela je Pluto Platter proizvoditi 1957, bas one iste godine kad je pekarska kompanija iz Connecticuta – “Frisbie Baking Company,” zatvorila vrata, a Walteru Morrisonu bio odobren patent za njegov leteci disk.
Morrison je nastavio primati lijepe tantijeme za svoj izum, a partneri Melvin i Knerr svoj su proizvod aerodinamicki malo dotjerali i registrirali pod imenom Frisbee, imenom, u izgovoru, potpuno istom kao u “Frisbie Baking Company”, u pisanju, medjutim, malo drugacijem, sa dva “e” na kraju, umjesto “ie”. Frisbee je poceo kao igracka iako je Melin od njega zarko zelio naciniti sport. Igracka ili sport, frisbee je uspjesno poceo, uspjesno se i do dana danasnjeg zadrzao. No, bas pred pustanje frisbeeja u prodaju, kompaniju Wham-O posjetio je neki proizvodjac igracaka iz Australije i pokazao Melinu i ostalima sto ciniti i kako se zabaviti s jednim njegovim proizvodom. Bio je nacinjen od bambusa. Nije se radilo ni o cemu revolucionarno novom. Sa slicnim predmetom, napravljenim od vinove loze, igrala su se, jos prije tri tisuce godina, djeca drevnog Egipta. Obicnim bi stapom ispred sebe tjerala obican – kolut. U 14. stoljecu, za kolutom je poludjela i Engleska, ali ga nije ispred sebe stapom tjerala vec ga, kao obruc, oko bokova vrtjela. Mnoga su ledja, navodno, tada stradala.
Kad su, u 18. stoljecu, engleski moreplovci do havajskog otocja stigli, primijetili su, u pokretima, veliku slicnost izmedju “hooping”, kako se okretanje obruca oko bokova kod kuce zvalo, i “hula-dancing”, tradicionalnog havajskog plesa. Onaj maloprije spomenuti australski proizvodjac tako je, 1957, i dosao na ideju da proizvodi svoj obruc od trske, za vrtnju oko bokova. To je spremno i demonstrirao Arthuru “Spudsu” Melinu i njegovom partneru Knerru. Iduce, 1958. godine, vec se rodilo ludilo za koje je Richard Johnson, u svojoj knjizi “Americka ludila”, rekao ovo:”Niti jedna se senzacija nikada Amerikom nije prosirila tako brzo i tako potpuno kao hula hoop. Ona ostaje i jedinim mjerilom za svaku buducu.”
Interes za hula hoop nije, istina, dugo trajao, samo do sredine 60-ih; kratkotrajan je bio, ali zato intezivan. Za tih nekoliko godina, Arthur “Spuds” Melin, od milja prozvan i “taticom svih americkih ludila”, te njegov partner Richard Knerr, postali su – 45 milijuna dolara bogatiji! Izumili hula hoop nisu, znali su samo kako ga PONOVNO izumiti, kako ga proizvoditi i uspjesno reklamirati. Sve to bas u trenutku kad je jedna druga americka kompanija – Phillips Petroleum, na trziste izbacila svoj novi izum zvan Marlex – laku, ali cvrstu, jeftinu, sarenu plastiku. Hula hoop je bio sjajan primjer kombinacije poduzetnickog duha i moderne tehnologije, stoga i proizvod senzacionalnog uspjeha. Na vrhuncu svoje popularnosti – najpopularnija igracka u povijesti! Kompanija Wham-O proizvodila je tada, dnevno, 20.000 obruca. Rastegnuti, ekvatorom bi prosli vise od pet puta!
Za prvih 6 mjeseci 1958, kad je kostao $1.98, Amerikanci su kupili 20 milijuna obruca. Do kraja godine, u svijetu ih je bilo prodano 100 milijuna. Unatoc tome sto je u Japanu bio zabranjen, zbog straha da ce izazvati masovno nedolicno ponasanje. Unatoc tome sto su ga u Sovjetskom savezu nazvali primjerom “ispraznosti americke kulture.” U Americi, opcinio je svaku zenu, svakog muskarca i svako dijete. Svatko ga je zelio imati, svatko ga je i imao, cesto vise od jednoga. Zasto bas jedan obicni, tanki, plasticni obruc? Tko zna…fenomen nije uvijek moguce objasniti. Bio on primjer “ispraznosti americke kulture” ili ne, “Spudu” Melinu, ipak, ne mozemo oduzeti na genijalnosti, a ona se ocitovala u – jednostavnosti. Njegovo ime nose mnogi drugi proizvodi, ali dva najuspjesnija – frisbee i hula hoop, i dva su najjednostavnija, najjeftinija i najelegantnija njegova proizvoda. Njima nisu trebale nikakve baterije.
U spomen tom “sanjaru” (umro je potkraj lipnja ove godine), Joel Garreau je u Washington Postu pisao:”Nitko se nije tako gorostasno, poput nekog modernog svjetskog cuda, nadnosio nad sredinom 20. stoljeca, sjecistu poslijeratne tehnologije, demografije, seksualne revolucije, generacijskog jaza i kulturne revolucije, kao sto je Arthur “Spuds” Melin…Nitko nije tako duboko spoznao moc i znacenje modelirane, raznobojne plastike, baby-boom generacije, radjanja predgradja i njihovog nacina zivota, bunta protiv konkurencije i sex-appeala lako pokretljivog, gibljivog, elasticnog donjeg dijela tijela…kao sto je covjek koji nam je dao - hula hoop!”