Linkovi

Međunarodni kazneni sud - pohvale i kritike (1/7/02) - 2002-07-01


Danas je u den Haagu počeo djelovati stalni međunarodni kazneni sud. To znači da onaj tko počini ratni zločin, zločin protiv čovječnosti ili djelo genocida može očekivati da će se protiv njega podići optužnica na tom sudu. Sporazum o osnivanju suda do sada su ratificirale 74 zemlje. Međutim, protiv stalnog kaznenog suda iznose se i snažne kritike.

O ideji stalnog međunarodnog kaznenog suda govorilo se od početka dvadesetog stoljeća. No, sporazum o njegovom osnivanju potpisan je tek 1998., a za ratifikaciju sporazuma od potrebnog broja zemalja – njih 60 - trebale su dodatne četiri godine. Time je sporazum stupio na snagu, a od danas sud i službeno postoji.

Pace: Sud nije univerzalni lijek za sva zla ovog svijeta

William Pace, čelnik Koalicije za osnivanje međunarodnog kaznenog suda, kaže da u budućnosti počinitelji najgorih zločina više neće tako lako izbjegavati kaznu: "Međunarodni kazneni sud neće biti univerzalni lijek za sva zla ovog svijeta. On neće zaustaviti terorizam, ili staviti kraj ratu. Međutim ova ustanova predstavlja značajan korak u općem shvaćanju da su ratni zločini i zločini genocida neprihvatljivi, te da će odgovorni biti kažnjeni."

Sud neće profunkcionirati najmanje još jednu godinu. No, njegovi djelatnici već sada mogu primati prijave i dokazni materijal, za neke buduće istrage i suđenja.

Blewitt: Učiti na pogreškama haaškog tribunala

Graham Blewitt, zamjenik glavne tužiteljice međunarodnog Tribunala za bivšu Jugoslaviju, smatra da stalni međunarodni kazneni sud može mnogo naučiti od pogrešaka koji je počinio tribunal za bivšu Jugoslaviju. Ne treba žuriti – napominje gospodin Blewitt.

"Činjenica da će se uskoro znati tko su suci dovest će do snažnog pritiska da se počne nekome suditi. Mislim da to nije dobro, tome se treba oduprijeti. S druge strane, pozitivno je to što je haaški Tribunal za bivšu Jugoslaviju pokazao da su istrage i suđenja ove vrste moguća, čak i kada je oružani sukob o kojem se radi još u tijeku" - smatra gospodin Blewitt.

U ovom se trenutku u svijetu ratuje u gotovo četrdeset zemalja. Ratni zločini, zločini protiv čovječnosti i genocid su – tako se barem tvrdi – počinjeni u polovici tih sukoba. Međutim, prema sporazumu o osnivanju Međunarodnog kaznenog suda, ova će ustanova suditi u nekom konkretnom slučaju tek ako ga nisu u stanju ili ne žele procesuirati lokalne sudske vlasti.

Kagan: Američko protivljenje je opravdano

Sjedinjene se Države protive osnivanju stalnog kaznenog suda. Bijela kuća smatra da bi sud, iz političkih razloga, mogao arbitrarno, bez stvarnih dokaza, progoniti američke građane - posebno vojnike koji služe u brojnim mirovnim misijama Ujedinjenih naroda.

Stav službenog Washingtona, u dnevniku Washington Post, objasnio je Robert Kagan, znanstvenik koji radi u Zakladi za međunarodni mir Carnegie: “Kao vojno najjaču demokratsku državu na svijetu, Ameriku se najčešće poziva da u inozemstvo šalje svoje vojnike, iz raznoraznih razloga. Ponekad se radi o oslobađanju drugih zemalja, poput recimo Kuvajta ili Francuske, koju su Amerikanci u dvadesetom stoljeću oslobađali dva puta. Ponekad se radi o zaštiti prijateljskih vlada – poput Južne Koreje, Saudijske Arabije, ili svojevremeno Zapadne Njemačke. Ponekad se od Amerike očekuje da zaustavi genocid, kao recimo u Bosni i na Kosovu. Od naših se europskih saveznika u pravilu ne očekuju ovakve usluge, niti su ih oni voljni sami preuzimati” – piše Robert Kagan.

"Zbog toga", nastavlja on, "Washington ima razloga za strah da će neki, politički motivirani, međunarodni sudski tužitelj povesti arbitrarnu istragu navodnih američkih zločina. Motiva mu za to neće nedostajati – anti-američki osjećaji se u svijetu lako mogu pronaći, čak i u Zapadnoj Europi” – smatra Robert Kagan.

Ross: Sud će se baviti političarima, a ne vojnicima

Amy Ross, profesorica pravnog fakulteta Sveučilišta Georgie, ne slaže se s ovim tvrdnjama. Ona smatra da vlada predsjednika Georgea Busha namjerno iskrivljava prirodu stalnog kaznenog suda. Kao prvo, kaže ona, sud će se najviše baviti političarima, visokim državnim dužnosnicima, a ne vojnicima i civilnim djelatnicima.

"Prilično je ironično da se predsjednik Bush protivi ovom sudu, u trenutku kada bi Amerika mogla biti vrlo utjecajna u izboru novih sudaca, u izboru tužitelja, u određivanju strukture ove ustanove. Prilično je ironično što Bijela kuća to ne čini, jer da to čini, Amerika bi imala vrlo snažan utjecaj na sud, koji bi u tom slučaju odražavao i njezine interese" - smatra gospođa Ross.

Mnogi pristaše stalnog Međunarodnog kaznenog suda smatraju da je američko protivljenje ovoj ustanovi “tragična i sramotna pogreška.” Međutim, međunarodni kazneni sud ipak predstavlja značajan test za ostatak svijeta. Vrijeme je – tvrde pristaše suda – da se Washingtonu pokaže da njegovo političko i financijsko vodstvo na globalnom planu nije uvijek nužno.

XS
SM
MD
LG