U započetoj reformi zdravstvenog sustava ministar Andro Vlahušić vidi jedini izlaz iz krize u kojoj se godinama nalazi hrvatsko zdravstvo. Za zdravstvenu zaštitu Hrvatska po stanovniku izdvaja svega 400 dolara - 200 za plaće zaposlenih u zdravstvu, 100 za tehničku opremljenosti i 100 za lijekove.
“Obzirom koliko izdvajamo stanje u zdravstvu je i više nego dobro,” kaže za Glas Amerike ministar zdravstva.
Andro Vlahušić ministarsku je dužnost preuzeo krajem prošle godine od Ane Stavljenić Rukavina koja je smijenjena nakon što je zbog neispravnih dijalizatora u hrvatskim bolnicama umrlo 23 bubrežnih bolesnika.
Afere su neizostavan dio priče o hrvatskom zdravstvu u kojem, procjenjuje se, godišnje umre više od 1500 pacijenata, uglavnom zbog zastarjele bolničke opreme, višemjesečnih čekanja na specijalističke preglede, krivih dijagnoza, liječničkih ili pogrešaka u farmakologiji.
“Da bi ljudi vjerovali zdravstvu moramo raščistiti sa svim nepravilnostima. I sa onima koje se događaju sada i sa onima koje su se događale prije. Mi želimo da sustav koji zapošljava 65 tisuća ljudi a pruža usluge za 4.4 milijuna ljudi, bude jak i transparentan. Želimo raščistiti stvari koje nisu u redu, ne želimo da zbog par pojedinaca, par parcijalnih interesa - a odgovorno tvrdim da iza svega što se događa na razini afera, uglavnom stoje materijalni i osobni interesi pojedinih grupa u zdravstvu. Zdravstvo je veliki sustav, 13 milijardi kuna na godišnjoj razini, u kojem postoje ljudi koji žele priskrbiti sebi veći dio novca od onog koji im zakonski pripada. Žele veći utjecaj od onog kojeg bi trebali imati,” kaže ministar Vlahušić.
I ove su godine za milijardu kuna smanjena proračunska izdvajanja za zdravstvo, što je izravno pogodilo bolnice koje dobavljačima duguju više od 700 milijuna kuna. Zbog 800 milijuna kuna manje bolnice su prisiljene smanjivati broj kreveta i ukidati pojedine odjele.
Iako ravnatelji upozoravaju da sa smanjenim budžetom nemaju niti za plaće a kamoli za liječenje bolesnika, ministarstvo upravo u bolnicima vidi prostor za racionalizaciju. “Destimulirat ćemo boravak u bolnici, a reafirmirati obiteljsku medicinu i primarnu zdravstvenu zaštitu", kaže ministar zdravstva.
Kapaciteti državnih bolnica u kojima godinama nije bilo kapitalnih ulaganja restrukturirali bi se uvođenjem dnevnih bolnica, hospicija i telemedicine. Kako pojedine bolnice još koriste, primjerice, anesteziološke aparate starije od 20 godina nužna je tehnološka modernizacija, a predviđeno je i uvođenje zdravstvenog managementa.
Hrvatske bolnice zastarjele su i loše opremljene jer u njima osam godina nije bilo amortizacije.
"Treba mi 800 milijuna eura da bolnice dovedem na razinu kakve smo imali prije deset godina, a da bi primarnoj zdravstvenoj zaštiti vratio dignitet, opremio je, opremio svaku ambulantu s računalom za liječnike i sestre, s EKG-om i ostalom potrebnom opremom trebam negdje oko 50 milijuna eura. Ne mogu tražiti 800 milijuna eura za bolnice, moram u postojecim uvjetima dati onima koji mogu dati više rezultata,” kaže ministar zdravstva.
Osim što će opremiti ambulante, država će financirati specijalizaciju liječnika opće prakse i edukaciju iz obiteljske medicine. Liječnici opće prakse ubuduće bi u primarnoj zaštiti riješavali do 80 posto slučajeva koje sada šalju bolnicama.
“Po novom Zakonu o zdravstvenom osiguranju, primarna zdravstvena zaštita je potpuno besplatna, a bolnička i specijalno konzilijarna se plaćaju. Prosječno je ležanje u bolnici 43 kune dnevno, a specijalistički su pregledi, od 5 do 20 kuna, osim za mangetsku rezonancu koja je nešto skuplja. Primarnu ne plaćaš ništa i vrijedi za sve, a za sekundarnu zdravstvenu zaštitu postoje mali oblici participacije, ne toliko da se dobije novac, kao u Americi, nego da bi se reorijentiralo na jeftiniji a efikasniji sustav zdravstvene zaštite" - kaže ministar Vlahušić.
Najavio je da će u sklopu reforme zdravstva zatvoriti bolnice koje stvaraju gubitke. “Zatvorit ću ih onoliko koliko bude potrebno,” kazao je odbijajući precizirati kojim bolnicama prijeti zatvaranje. Dodao je da će bolnicama koje posluju po zakonu država pomoći u otplati dugova, a ostalima će uskratiti pomoć.
Prema podacima ministarstva, u Hrvatskoj gotovo da ne postoji bolnica u kojoj inspekcije nisu utvrdile nepravilnost bilo da je u pitanju rad na crno, neracionalno trošenje sredstava ili se plaće isplaćuju bez obzira na kolektivni ugovor.
Ministar Andro Vlahušić ukinuo je praksu uvedenu za vrijeme bivše vlasti koja je liječnicima dopuštala da rade paralelno u državnim bolnicama i u svojim privatnim ordinacijama što je dodatno srozalo kvalitetu bolničkih usluga. Svoje usluge liječnici pacijentima mogu pružati naručujući pacijenta u bolnicu izvan radnog vremena i plačajući državi porez.
Reforma zdravstva opsežan je zahvat koji će, bez obzira na konačan ishod, dijelom reducirati zdravstvenu zaštitu, a zdravlje učiniti privilegijom onih koji imaju novca za lijekove i liječenje. “S druge strane”, kaže ministar Vlahušić, “alternativa reformi je produbljivanje financijske krize i smanjenje kvalitete niza zdravstvenih usluga.”