1. srpnja stupa na snagu Sporazum o osnivanju stalnog međunarodnog kaznenog suda. Sjedinjene su Države nedavno povukle svoj potpis sa ovog sporazuma – ustvrdivši da bi on mogao arbitrarno progoniti američke građane, u slučajevima koji bi bili politički motivirani. Ovu odluku Bijele kuće za Glas Amerike komentira ambasador David Scheffer, visoki dužnosnik Državnog tajništva za mandata predsjednika Billa Clintona, koji je 1998. godine u Rimu, u ime Sjedinjenih Država, potpisao Sporazum o osnivanju stalnog međunarodnog kaznenog suda.
David Scheffer smatra da je vlada predsjednika Georgea Busha donijela pogrešnu odluku. “Američki se interesi najbolje štite ako je naša vlada dio procesa, a ne ako se iz njega jednostrano povlači” – smatra ovaj bivši dužnosnik Državnog tajništva.
"Taktika povlačenja u sebe"
U predavanju koje je održao na Fakultetu za međunarodne odnose Sveučilišta Johns Hopkins ovdje u Washingtonu, ambasador Scheffer je rekao da je i vlada predsjednika Clintona bila svjesna niza nedostataka budućeg suda. Međutim, gospodin Scheffer smatra da se američke zamjerke mogu najefikasnije ukloniti u za to nadležnim međunarodnim forumima, i to kada se raspravlja o statutu suda, sudskoj nadležnosti u pojedinim slučajevima, o proračunu ove institucije ili imenovanju sudaca. "Jednostrano povlačenje, pogotovo nakon što je sporazum već potpisan, nije dobar potez" – smatra ovaj bivši američki diplomat.
"Međunarodni je sistem postao prilično rafiniran organizam. Zbog toga, taktika aktualne vlade – a to je taktika povlačenja u sebe, propovjedanja i prijetnji – nije uspješna na međunarodnom planu. Ta je taktika također vrlo kontraproduktivna, te zapravo, dugoročno gledano, šteti američkim interesima."
"Izraz želje da se nasilje ne ponovi"
Sporazum o osnivanju stalnog međunarodnog kaznenog suda stupio je na snagu nakon što ga je ratificiralo najmanje 60 od 139 država potpisnica. Sud će biti nadležan za progon pojedinaca odgovornih za najteže zločine: genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i agresiju.
Američka vlada – iako je potpisala sporazum – nije ga uopće poslala na ratifikaciju u Senat Sjedinjenih Država. Štoviše, prije desetak dana, Bijela je kuća povukla potpis sa sporazuma. Službeni Washington naime tvrdi da bi međunarodni kazneni sud mogao – na temelju političkih motiva - arbitrarno progoniti američke građane, prije svega pripadnike oružanih snaga.
Republika Hrvatska je sporazum ratificirala.
Upitali smo ambasadora Scheffera: Nije li bolje ovo što je učinio Washington – dakle - povući se iz nekog međunarodnog aranžmana ako mu on ne odgovora – negoli ratificirati sporazum za koji je neizvjesno hoće li se u budućnosti uopće i primjenjivati? Naime, Zagreb je prije deset godina pristao i na jurisdikciju haaškog Tribunala. Bez obzira na to, hrvatska suradnja s ovim sudom bila je ponekad neujednačena, zahtjevima se udovoljavalo tek nakon pritisaka iz inozemstva, a odnosi s Haagom i danas predstavljaju kamen spoticanja među koalicijskim partnerima.
"Zanimljivo je da je Rimski statut, kojim se osniva stalni kazneni sud, ratificiralo niz zemalja čija nedavna prošlost nameće pitanje – zbog čega su baš te zemlje tako brzo ratificirale ovaj sporazum?" - kaže ambasador Scheffer. On dodaje da je takva odluka, prema njegovu mišljenju, ipak više "izraz želje tih vlada da preuzmu odgovornost na polju međunarodnog sudstva, da vlastitim građanima pokažu da se zalažu za ljudska prava, da pokažu da čine sve kako se nasilje, kojeg je bilo u nedavnoj povijesti, ne bi ponovilo. Mislim da je upravo to i želja hrvatske vlade, i to treba pozdraviti."
Možda se Washington protivi stalnom kaznenom sudu i zbog toga što je tribunal za bivšu Jugoslaviju ponekad bio predmet kritika, o navodnom postupanju na temelju političkih, a ne pravnih motiva? "Takav dojam postoji u javnosti. Ja mislim da on nije točan. Baš zbog toga je šteta što je vlada predsjednika Busha odustala od sudjelovanja u stvaranju stalnog međunarodnog suda, jer upravo će on posjedovati snažne mehanizme da se takav neprimjeran politički utjecaj spriječi" - rekao je ambasador David Scheffer, bivši visoki dužnosnik američkog Državnog tajništva, odgovoran za problematiku ratnih zločina.