“New York Times” i “Boston Globe” nedavno su javili da Sjedinjene Države razmatraju više različitih planova za Irak, uključujući i vojnu akciju usmjerenu na svrgavanje Sadama Huseina. U tim izvještajima kaže se da administracija predsjednika Busha razmatra pokretanje velike zračne kampanje protiv Iraka, za kojom bi uslijedila kopnena invazija. Međutim, Bijela kuća je priopćila da predsjednik još uvijek razmatra sve opcije, no da nije donio nikakve konačne odluke. O ovoj temi razgovaramo s Jonathanom Adelmanom, stručnjakom za srednji istok pri Sveučilištu Denver:
Jonathan Adelman smatra da bi Sjedinjene Države, mogle naići na nevoljke saveznike u slučaju da odluče napasti Irak:
"Čak i bez Saudijske Arabije, taj se plan oslanja na Tursku. No, turski premijer Bulent Ečevit jasno je dao do znanja da ne želi sudjelovati u tome. Bez turskog angažmana, bit će vrlo teško izvršiti kopnenu invaziju Iraka. Mislim da administracija računa na tursko sudjelovanje u akciji. Zatim, umjesto Saudijske Arabije, Amerika će željeti upotrijebiti Kuvajt. Kuvajtsko čelništvo javno izražava veliki otpor ovoj ideji, no možda administracija zna nešto što mi ne znamo. Treće, izgleda da se računa da će izraelsko-palestinski sukob oslabiti. No, to neće biti lako. Niti Izraelci, niti Palestinci nisu pokazali spremnost da ispune tu želju Washingtona," kaže.
Ipak, ocjenjuje profesor Adelman, američki plan bi mogao uspjeti ukoliko ga Sjedinjene Države doista odluče provesti. No, što je s idejom da bi Washington, ili vlada neke druge zemlje, mogla pomoći disidentskim iračkim frakcijama u rušenju Sadama Huseina s vlasti?
"Nema sumnje da je ta opcija bila najprivlačnija, ne samo za ovu, već i za prethodnu administraciju. No, nedavno je otkriveno da je u proteklih nekoliko godina u Iraku bilo barem šest neupješnih državnih udara, nakon kojih je Sadam Husein brutalno pogubio njihove začetnike. I stoga administracija ne polaže velike nade u uspjeh eventualnog sedmog državnog udara, iako bi ga, vjerojatno, oduševljeno pozdravila," kaže on.
A što se tiče iračke vojske - je li moguće da je ona sada čvršća i odvažnija nego što je to bila prije desetak godina, u doba rata u Perzijskom zaljevu?
"Prije svega, Irak danas ima pedeset posto manje vojnika nego što ih je imao prije deset godina. Njihova vojna oprema i bojna spremnost prilično su slabi. Zato vjerujemo da irački vojni kapaciteti iznose tek trećinu onoga što su bili 1991. S druge strane, američki vojni kapaciteti su znatno jači nego prije, što se vidjelo na Kosovu i u Afganistanu. U Zaljevskom ratu, oko osam posto streljiva koje smo koristili bilo je na daljinsko navođenje, u Afganistanu je taj broj već porastao na 65 posto. I na kraju treba se pitati – hoće li prosječni irački vojnik biti spreman na borbu, nakon što je vidio Zaljevski rat, Kosovo i Afganistan. Naravno, ne možemo znati što će se dogoditi. No, ova administracija govori o 70 do 250 tisuća vojnika, što je jedva polovina snaga koje smo angažirali u prošlom sukobu s Irakom," ocjenjuje gospodin Adelman.
To pokazuje – zaključuje Jonathan Adelman – da je administracija prilično optimistična, te da vjeruje da bi ovaj puta mogla biti još efikasnija od posljednjeg Zaljevskog rata.