Od kraja rata do 1999. mine i razne eksplozivne naprave posijane po zemlji mjesecno su ubijale ili ranjavale oko 12 ljudi. Broj zrtvava smanjen je naporima deminera koji riskiraju zivote da bi uklonili jednu od kljucnih prepreka razvoja zemlje. Do pola milijuna mina jos se krije u zemlji, na oko 1700 kilometara kvadratnih sumnjive povrsine, najvecim dijelom duz bivse linije sukoba. Sluzbena je procjena da je u Hrvatskoj stvarno minirano jos 150 km kvadratnih. Po broju mina I minsko-eksplozivnih sredstava Hrvatska je u svjetskom vrhu, medju deset najzagadjenijih zemalja. Od 21 zupanije mina nema samo u njih sedam. “Humanitarne, razvojne I politicke posljedice ovog problema osjecat ce I generacije koje dolaze,” rekao je za Glas Amerike
Damir Gorseta, direktor Hrvatskog centra za razminiranje. “Mi procjenjujemo da u Hrvatskoj ima oko oko 450 tisuca mina s tim da minske zapise imamo za oko 250 tisuca. Za dvjesto tisuca mina nemamo, ali imamo iskustvo u radu, ovih desetak godina gdje vec mozemo tipski pretpostaviti gdje se minska polja nalaze,“ kaze Gorseta. Nepostojanje evidencija za mine koje su u velikom broju slucajeva promijenile mjesto zbog erozije i vremena, zivota je stajalo 45 pirotehnicara od 114 koliko ih je stradalo do sijecnja ove godine. Program kojeg je lani prihvatio Sabor Hrvatska bi od mina trebala biti ociscena do 2010 godine za sto joj treba vise od milijardu dolara. Kako bi tolika sredstva iz drzavnog proracuna tesko mogle izdvojiti I razvijenije zemlje malo je vjerojatno da ce se to dogoditi. Ove je godine za deminiranje iz proracuna izdvojeno 237 milijuna kuna. “Uglavnom do kraja 2002. planiramo ocistiti 39 km kvadratnih. Osim novcem iz proracuna taj cemo posao financirati sredstvima iz kredita Svjetske banke, te novcem donatora I javnih poduzeca. Ove godine javna poduzeca znacajno sudjeluju u razminiranju svoje infrastructure, sa oko 100 milijuna kuna,” kaze Gorseta. Osim sto usporavaju povratak izbjeglica I prognanika svojim kucama, mine onemogucavaju poljoprivrednike da se vrate na polja od kojih su prije rata zivjeli. Prema podacima Hrvatskog centra za razminiravanje najvise civila od mina strada upravo pocetkom proljetnih poljoprivrednih radova. Od mina je od pocetka rata poginulo 418 civila, a 1057 pretrpjelo je teske tjelesne ozljede. “Mi nazalost imamo situaciju da ljudi ne mogu sacekati da njihovo zemljiste udje u prioritet I da se razminira od strane strucnjaka I onda krecu sami krecu razminiravati svoja minska polja. To je nuzno zlo na koje su ljudi prisiljeni, ali mi ih molimo da to ne rade jer je to izuzetno rizican posao,” rekao je direktor Hrvatskog centra za razminiranje. Hrvatsku od mina trenutno cisti 457 pirotehnicara medju kojima je desetak zena. Potrebe su vece, ali za vise deminera treba više novca kojeg drzava nema.