Politički šok rezultata prvog kruga francuskih predsjedničkih izbora privukao je pažnju na šire političko skretanje udesno u nekim dijelovima zapadne Europe.
Jaka podrška koju je u Francuskoj dobio ekstremno desničarski političar Jean-Marie Le Pen pripisuje se čitavom nizu faktora, uključujući i strah od kriminala, slabo gospodarsko stanje, imigraciju, kao i apatiju glasača. Od Španjolske pa do Danske, u različitoj se mjeri vidi pomak politike udesno.
Desničarske vlade došle su na vlast u najmanje pet zapadnoeuropskih zemalja u posljednjih par godina. Počelo je sa Španjolskom, 2000. godine, kada je Narodna stranka desnog centra osvojila ogromnu većinu glasova nakon dugog razdoblja vladavine socijalista. Slijedila je, iste godine, Austrija, gdje je izrazito desničarska Stranka slobode, Joerga Haidera, ušla u vladajuću koaliciju s konzervativnom Narodnom strankom.
Italija se pridružila desnom skretanju 2001., s usponom koalicije Sivija Berlusconija. U Danskoj, 2001., podrška koju je dobila jedna protu-imigracijska stranka pomogla je izguravanju s vlasti socijal-demokrata, po prvi puta od dvadesetih godina prošlog stoljeća. Ove godine, red je bio na Portugalu, gdje je, u ožujku, pobjedu odnio desni centar.
Delwitt: Strah od budućnosti
Analitičari za takve izbore birača krive strahovanja oko pitanja kao što su useljeništvo, nezaposlenost, kriminal i sigurnost. Profesor političkih znanosti Pascal Delwitt, s briselskog Slobodnog sveučilišta, kaže da se Europa promijenila i njezina je politička struktura pod teškim pritiskom: "Posljednjih dvadeset godina, dogodilo se mnogo promjena - ekonomskih i društvenih promjena; teritorijalnih promjena, te vezanih za sigurnost, pitanje obrazovanja…. Za neke dijelove stanovništva, to su promjene koje donose strah pred budućnošću."
Neki analitičari kažu da se ne radi toliko o snazi desnice, koliko o slabosti ili nesposobnosti ljevice da se nosi s promjenjivošću potreba građana. Europske zemlje s vrlo jakom socijalnom skrbi svojim su građanima već dugo vremena obećavale značajne boljitke. No, usporena ekonomija donijela je manjak dostupnih radnih mjesta, niži standard življenja, kao i, za mnoge, nedostatak prilika.
Gros: Ljevica nema recepte
Daniel Gros, direktor Centra europskih studija u Briselu, kaže da je ljevica u povlačenju, ali, dodaje da se možda samo radi o ciklusu političke mijene: "Glavni problemi europskih građana trenutno su pitanja za koja ljevica nema odgovarajuće recepte, poput kriminala i nezaposlenosti. Ljudi, naime, još uvijek čekaju da politika ljevice donese obećano smanjenje neuposlenosti, što se još nije dogodilo. S obzirom da ljevica po oba ova pitanja počinje izgledati inferiorno, prirodno je da se građanstvo malo pomakne udesno."
U međuvremenu, kako izgleda, trend se nastavlja. U Nizozemskoj, liberalna vlada je ovaj mjesec dala ostavku zbog masakra u Srebrenici, 1995. godine, a ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da desničarski, protu-useljenički političar Pim Fortuyn dobiva značajnu podršku uoči općih izbora u svibnju.
Politički analitičari drže na oku i Njemačku. Ovaj mjesec, na izborima u saveznoj državi Gornja Saska, socijal-demokrati kancelara Gerharda Schroedera dobili su za 16 postotaka manje glasova nego na prošlim izborima, dok su oporbeni demokršćani desnog centra dobili gotovo isto toliko. Opći izbori u Njemačkoj zakazani su za rujan ove godine. Radi li se o privremenom nezadovoljstvu birača ili o rađanju dubljeg pomaka udesno - tek će se vidjeti.