Linkovi

Letica: Ekonomska kriza u Hrvatskoj teža nego ona u Argentini (13/4/02) - 2002-04-13


Već duže vremena dio hrvatskih ekonomista i sociologa ukazuje da Hrvatskoj prijeti argentinski sindrom tj. potpuni gospodarski kolaps. Prošli tjedan prof. dr. Slaven Letica je boravio u Argentini. Po povratku iz Argentine pitali smo da li su izjave njegovih hravtskih kolega utemeljene.

“U jednoj racionalnoj analizi koju sam radio za ovaj intervju, za moju kolumnu u Globusu koja će biti objavljena sljedeći tjedan u Globusu, Hrvatska je za otprilike 20-22 posto u težoj ekonomskoj krizi od Argentine. Dakle, kad se izmjere svi objektivni pokazatelji kriznosti hrvatskog i argentinskog stanja može se kazati da je Hrvatska 20, 22 posto u težoj gospodarskoj situaciji od Argentine, ali toga nažalost nitko nije svjestan pa ni predsjednik države ni predsjednik Vlade ni ministri zaduženi za gospodarsku politiku”.

Da li su uzroci krize u Hrvatskoj i Argentini slični?

“Ono što je najviše šokiralo mene i moje sugovornike u Argentini bila je okolnost što sam mogao ispričati priču o krahu Argentine pričajući o tragediji Hrvatske. Naime, dogodilo se manje-više isto. Njihov trenutni državni dug prema inozemstvu 132 milijarde dolara. Svakog mjeseca oni na ime kamata moraju platiti inozemnim vjerovnicima milijardu dolara. Kriza se dogodila pod istim okolnistima, po istom receptu po kojem i kriza u Hrvatskoj u proteklih šest-sedam godina. Naime, 1989-90 godine tadašnja Argentina je naslijedila ogromnu hiperinflaciju koja je na godišnoj razini bila četiri tisuće posto i prve dvije-tri godine Argentina nije znala kako to zaustaviti i to je zaustavila u doba trećeg ministra gospodarstva kada je uvela striktni tečaj 1:1 u odnosu prema američkom dolaru i u tom dugom razdoblju jedini kriterij uspješnosti je bila stabilnost pesosa. U međuvremenu, pesos je gubio na stvarnoj vrijednosti, ali se održavala ta formalna stabilnost i da bi se to održalo Argentinci su rasporadavali se što se prodati dalo. Prodali su najprije telekomunikacije, vodoprivredu, poštu, šume, auto-ceste, željeznice, tunele, zračne luke, turističke objekte. Praktički u zadnjih sedam-osam godina u Argenitni je prodano sve. Dakle, u tom smislu Hrvatska još nije Argentina jer je preostalo prodati nešto. Na primjer, od deset argentinskih velikih banaka koje su bile u državnom vlasništvu danas je u njihovom vlasništvu samo jedna. Hrvatska u tom smislu ima još godinu dana da se suoči s krizom otvorenog tipa kao što je argentinska. Posljedica toga kad se prodaje strancima po hitnom postupku bila je ogromna korupcija tako da je korumpiranost državnog činovništva takva kao što je otprilike u Hrvatskoj, otprilike šest posto društvenog proizvoda se odlijeva kroz korupcijske lance. Istraživanja koja sam vodio na Hrvatskoj ukazuju na negdje tri-četiri posto. Situacije su, dakle, donekle slične."

XS
SM
MD
LG