Linkovi

Američki tisak o krizi trans-atlantske zajednice (27/3/02) - 2002-03-27


U današnjim izdanjima američkih novina objavljeno je nekoliko komentara koji analiziraju američko-europske odnose, pogotovo trans-atlantske razlike među članicama NATO savezu. Korijeni razlika leže u činjenici da je od završetka hladnog rata, moć Sjedinjenih Država postala sve veća, dok se utjecaj europskih saveznika smanjivao.

Hottelet: Prva prava kriza NATO saveza

Radi se o prvoj stvarnoj krizi NATO saveza, u njegovoj 53 godine dugoj povijesti, smatra vanjskopolitički analitičar Richard Hottelet. U članku koji objavljuje bostonski dnevnik Christian Science Monitor, on piše da je “u posljednjem desetljeću vojna sila postala najdraže sredstvo diplomacije.” Tu Amerika ima prednost pred Europom: što je više američki utjecaj jačao, europski je slabio.

Zapadnoeuropske zemlje na vojsku troše mnogo manje od Sjedinjenih Država. “Zbog toga, Washington ima velike rezerve glede osnivanja zajedničkih europskih snaga za brze intervencije, koje psotoje paralelno sa strukturama NATO saveza”, piše Richard Hottelet, u članku naslovljenom Euro-američka uzajamna nelagodnost. Međutim, bez obzira na razlike, “NATO nije povijesni anakronizam. On svijetu pokazuje da su razlike među slobodnim zemljama normalna stvar. Bila bi šteta kada bi NATO savez ugrozile unutarnje razlike” – piše Richard Hottelet.

Broder: Washingtonu nisu potrebne svađe s Europom

Komentator Washington Posta David Broder piše o europskim zamjerkama na račun Washingtona. Najnoviji razlog europskoj ljutnji je odluka američke vlade da uvede carinske pristojbe na uvezeni čelik. “Europljanima je teško shvatiti da to čini upravo predsjednik Bush, inače veliki pristaša slobodne trgovine. U Europi se smatra da je to zbog izborne računice. Naime, republikancima trebaju industrijske savezne države Srednjeg Zapada, gdje se nalazi najveći broj američkih ne-profitabilnih čeličana” – piše David Broder.

No, neslaganje oko čelika uskoro bi mogle zamijeniti razlike u vezi iračkog diktatora Saddama Huseina. “Europljani su bili šokirani predsjednikovom izjavom o postojanju takozvane osovine zla, u kojoj su Irak, Iran i Sjeverna Koreja. Također im nije jasno zbog čega baš sada Amerika želi rušiti režim u Bagdadu, koji – kako se čini – nije povezan s globalnim terorizmom?” – piše komentator Washington Posta. On smatra da “Washingtonu u ovom trenutku nisu potrebne svađe s europskim saveznicima. Ono što je potrebno, više no ikad, je sustavno konzultiranje. Europljani to očekuju.”

Ischinger: Vojna sila, sama za sebe, ne jamči stabilnost

Za pojačanu trans-atlantsku suradnju i češće konzultacije zalaže se i Wolfgang Ischinger, njemački veleposlanik u Sjedinjenim Državama, čiji komentar objavljuje dnevnik Washington Times. “Povijest nas uči da vojna sila, sama za sebe, ne jamči stabilnost na međunarodnoj sceni. Uz nju, stabilnost jamče i općeprihvaćena pravila ponašanja odnosno njihova legitimnost, u okvirima međunarodnog prava” – piše njemački diplomat.

U vezi činjenice da Europa vojno zaostaje za Sjedinjenim Državama, gospodin Ischinger piše da je to činjenica s kojom će se Europa morati uhvatiti u koštac. “Međutim, vojna tehnologija nije jedino sredstvo rješavanja međunarodnih problema. Terorizam, primjerice, ima svoje korjene u vjerskom fanatizmu, siromaštvu, neobrazovanosti te globalnom beznađu koje vlada Trećim svijetom. Ti se problemi neće riješiti oružjem” –navodi u svom članku njemački veleposlanik. Wolfgang Ischinger podsjeća da europski saveznici upravo na tom polju najviše pomažu Sjedinjenim Državama. Zapadnoeuropske zemlje naime osiguravaju najizdašniju ekonomsku i drugu razvojnu pomoć nerazvijenim zemjama, a preuzimaju i najveći dio tereta u međunarodnim mirovnim misijama.

XS
SM
MD
LG