Linkovi

Ostvareni svi izvršni kriteriji i strukturne mjere monetarnog sustava predviđene  stand-by aranžmanom (15/3/02) - 2002-03-15


Izaslanstvo na čelu s dopredsjednikom vlade Slavkom Linićem danas završilo svoj dvodnevni posjet međunarodnim financijskim institucijama. Uz gospodina Linića u izaslanstvu su bili ministar financija Mato Crkvenac te Željko Rohatinski, guverner Hrvatske narodne banke, pomoćnik ministra financija Velimir Rajković, te zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke dr. Boris Vujčić.

Dužnosnike Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke hrvatsko je izaslanstvo upoznalo s gospodarskim kretanjima u Hrvatskoj i ekonomskim potezima Vlade u prošloj godini, kao i što je sve učinjeno na gospodarskom planu u posljednje dvije godine - rekao je na konferenciji za novinstvo dopredsjednik Vlade Slavko Linić. Odbor izvršnih direktora MMF-a trebao bi na sjednici 29. ožujka, na temelju tih podataka i opažanja svojih stručnjaka, donijeti završnu ocjenu postojećeg stand by aranžmana s Hrvatskom - podsjetio je gospodin Linić.

Slavko Linić: Moram napomenuti da na svim razinama gdje smo razgovarali ocjena rada izvršne i monetarne vlasti u posljednje dvije godine u Hrvastkoj je zadovoljavajuća i u biti za realizaciju i završetak ovog sadašnjeg aktivnog stand-by aranžmana nema zapreki ni poteškoća. Tako da su u isto vrijeme od strane predstavnike izvršne vlasti, ja bih rekao nas koji smo u ovom trenutku dio članova Vlade Republike Hrvatske, započeti razgovori o novoj suradnji s MMF-om i istaknuli smo da je to želja Vlade Republike Hrvatske da i nadalje ostane u određenom ugovornom odnosu s Međuanrodnim monetarnim fondom.

Razgovori o daljnjoj suradnji s MMF-om započet će prvi tjedan u svibnju.

Guverner Narodne banke Hrvatske Željko Rohatinski je napomenuo da su razgovori pokazali kako su ostvareni svi izvršni kriteriji i poduzete strukturne mjere monetarnog sustava i politike predviđene spomenutim stand-by aranžmanom. Ministar financija Mato Crkvenac rekao je da uspješna suradnja s MMF-om znači i najbolji mogući okvir za daljnju uspješnu suradnju sa Svjetskom bankom.

Mato Crkvenac: Svjetska banka je u Hrvatskoj veoma prisutna u dosadašnjem razdoblju, ali ovako uspješna suradnja s MMF-om i pogled na daljnji razvitak te suradnje koji je pred nama, otvara i nove puteve suradnje sa Svjetskom bankom o kojima smo mi vrlo konkretno razgovarali. Riječ je o tzv. Social and Economic Recovery Project. Odnosno, programu socijalne i ekonomske obnove koji sadrži vrlo važne aspekte. Prvi je revitalizacijski program i potpora na područjima od posebne skrbi, ali i šire. Drugi je tzv. Social Inclusion program koji je posebno usmjeren na povratnike i izbjeglice i njihovo uključivanje u to. Zatim Small Comunnity Infrastructure and Demining Component, dakle, orjentiran na infrastrukturu, ali svakako s važnom dimenzijom deminiranja. Zadnji Segment tog projekta je Capacity Building and Institution Development, a zapravo se odnosi na potporu decentralizaciji i aktivnostima na nižim razinama uprave i samouprave.

Ovaj projekt koji je u pripremnoj fazi - rekao je ministar Crkvenac - ostvaruje se u suardnji s Vijećem Europske banke za razvoj i Investicijskom bankom Europske unije.

Pitali smo dopredsjednika hrvatske Vlade Slavka Linića jesu li se mogle čuti, uz sve izrečene pozitivne ocjene, i neki prigovori ili kritike od dužnosnika Svjetske banke ili MMF-a.

Slavko Linić: Ono što je uzelo određeni dio vremena u razgovorima jest visina deficta i pokšaj analize budžetskog deficita. Utvrđeno je da je u svim reformama koje smo proveli u djelo, socijalne politike, mirovinske reforme, zdravstvene reforme...budžetski je deficit u biti sveden u okvire koji ne ugrožavaju sam budžet, a niti će biti opterećenje za gospodarstvo. Evidento je da je najveći problem u mirovinskom fondu - preko 450 tisuća umirovljenika više negoli ih je bilo početkom devedesetih. To je rezultat loših privatizacijskih i tranzicijskih procesa. S druge strane prenisaka, kako bih rekao, životna starost umirovljenika.

Dopredsjednik hrvatske Vlade je izjavio danas u Washingtonu kako su to poremećaji koji će još dugo utjecati na visinu proračunskog manjka u Hrvatskoj, što bi trebalo potaći na veću fleksibilnost u privatizaciji.

XS
SM
MD
LG