Američko Državno tajništvo objavilo je godišnji izvještaj o krijumčarenju narkotika u svijetu i o pranju novca povezanog s trgovinom narkoticima. U redovitoj studiji, koja se odnosi na proteklu godinu, State Department je istražio stanje s narkoticima u više od 140 zemalja. Izdvojili smo dijelove izvješća koji se odnose na Hrvatsku.
Hrvatska ne spada među veće proizvođače narkotika, ali krijumčarenje droga – posebno heroina – s istoka u Zapadnu Europu, takozvanim “Balkanskim kanalom”, preko hrvatskog teritorija – i dalje izaziva veliku zabrinutost.
S ovom ocjenom započinje izvješće američkog Državnog tajništva o stanju krijumčarenja narkotika i razmjera uporabe droga u Hrvatskoj. Uživanje opojnih droga je “umjereno”, a glavni put do tržišta je upravo “Balkanski kanal” – navodi se u izvještaju. “Iako Hrvatska nije glavna tranzitna zemlja na putu narokotika s istoka ka Sjedinjenim Državama, američka vlada i dalje je zabrinuta glede prolaska narkotika kroz Hrvatsku” – ocjena je State Departmenta.
Državno tajništvo ističe da je hrvatska vlada pokrenula vrlo dinamičnu suradnju policijskih i carinskih snaga sa snagama u susjednim zemljama – uključujući Bosnu i Hercegovinu, te Jugoslaviju. Strategija vlade u suzbijanju narkotika usredotočena je na borbu za smanjenje i ponude i potražnje droga, te na tranzit narkotika preko hrvatskog teritorija. Hrvatski je zemljopisni položaj takav da je stavlja na središte najkraćeg puta izmedju Europe i Azije. Zbog ratova početkom devedesetih godina takozvani “Balkanski kanal” bio je prekinut, ali policija sada bilježi porast krijumčarenja narkotika iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku – navodi se u izvještaju američkog Državnog tajništva.
Hrvatska je 1998. godine utvrdila državnu strategiju u borbi protiv droga, kako bi počela rješavati ozbiljan problem ovisnosti o heroinu – problem koji je u porastu i čije uzroke stručnjaci, u velikoj mjeri, pripisuju ratnim događajima. U okviru te strategije je i liječenje ovisnika, kao i suzbijanje dotoka narkotika na tržište. Izvještaj State Departmenta bilježi da je hrvatski Zakon o suzbijanju droga - koji je usvojen u prosincu 2001. godine – među prioritetne zadatke vlade uvrstio borbu protiv krijumčarenja i uživanja narkotika.
Hrvatsko ministarstvo unutarnjih poslova tijesno surađuje s Interpolom, a potpisani su sporazumi o suradnji s policijom i carinskim službama susjednih zemalja – navodi se u izvještaju američkog State Departmenta. Za razliku od 2000. godine, kada je zaplijenjeno 930 kilograma heroina, hrvatska policija prošle godine nije zaplijenila tako veliku količinu droge. U prvih 10 mjeseci, policija je izvršila 6604 akcija zaplijene narkotika i u vezi s tim podigla optužnice protiv 6180 osoba. Taj broj ukazuje na povećanje broja optuženih za 10 posto – zaključuje se u izvješću gdje se navodi da su medju zaplijenjenim narkoticima bili sljedeći: heroin, kokain, hašiš, marihuana, amfetamin, LSD i ecstasy. Medju najčešće korištenim drogama u Hrvatskoj su heroin i marihuana, a hrvatske vlasti procjenjuju da u zemlji ima 12 tisuća korisnika heroina.