Bivši energetski div Enron već nekoliko tjedana ne silazi s naslovnica američkih dnevnih listova, a njegovi čelni ljudi daju iskaze u Kongresu. Trenutno se najviše raspravlja o činjenici da je interna revizija pokazala da je ta kompanija manipulirala svojim financijskim rezultatima kako bi prikrila dugove. Kolaps Enrona naveo je mnoge da postave pitanje je li njegovoj upitnoj praksi pomogla i američka politika deregulacije komunalnih usluga?
"Nikada nisam vidio bolji primjer prodaje vlade od administracije predsjednika Busha i Enrona."
Tim riječima senator Ernst “Fritz” Hollings odrazio je osjećaje mnogih kongresmena u trenutku kada počinje niz istraga o Enronu. Ova je kompanija nekoć bila vodeći svjetski trgovac energijom. Njen kolaps i kasniji bankrot u prosincu nanijeli su velike gubitke mnogim ulagačima. Uposlenici kompanije, čiji su mirovinski fondovi bili uloženi u dionice Enrona, izgubili su sve. Veliki ulagači u zajedničkim investicijskim fondovima također su izgubili mnogo. Dionice Enrona pale su ispod jednog dolara, iako su samo godinu dana ranije vrijedile i 90 dolara.
Demokratski predsjedatelj senatskog Odbora za trgovinu, Ernst Hollings smatra da je postojala jaka veza između Enrona i izborne kampanje predsjednika Busha. No, Enronove veze s vladom sežu i dalje u prošlost, te obuhvaćaju obje stranke. Enron se 1992. zalagao za usvajanje Zakona o nacionalnoj energetskoj politici, koji je omogućio proizvođačima energije da se otvoreno natječu za mušterije mimo granica saveznih država. Enron je odlučno lobirao za ovaj zakon i na kraju postao najveći svjetski trgovac energijom. Što je, dakle, krenulo po krivu? Evo što kaže izvjestitelj Financial Timesa Peter Spiegel: "Je li osnova njihovog poslovanja bila profitabilna? Postaje vrlo jasno da nije, unatoč preuveličavanju da će deregulacija donijeti kompanijama velike profite i rezulturati inovativnim metodama za isporuku energije."
Peter Spiegel ističe, međutim, da među trgovcima energijom postoje kompanije koje uspijevaju ostvariti profit. Direktor Studija za prirodne resurse pri institutu Cato Jerry Taylor također smatra da trgovanje energijom može biti profitabilno, ali vjerojatno ne u mjeri u kojoj je to Enron tvrdio. Ta je kompanija, ističe gospodin Taylor, prva uvela trgovanje energijom za buduću isporuku, u kojem se kupac nada da će kupiti energiju jeftino, te da će ostvariti profit ukoliko kasnije cijena energije poraste.
"Enronova zamisao o trgovanju energijom za buduću isporuku i posredovanju na tržištu električnom energijom i prirodnim plinom pokazala se jako dobrom idejom. Za Enronom su se kasnije povele i mnoge druge kompanije. Svi su oni ostvarivali profite, no Enron nije zarađivao tako mnogo kao što je tvrdio", istaknuo je gospodin Taylor.
Jerry Taylor također ističe da kolaps Enrona izgleda nije utjecao na stabilnost američkog tržišta električnom energijom i prirodnim plinom. Ipak, slučaj Enron mogao bi utjecati na spremnost političara i vlasti da nastave s deregulacijom tih tržišta. Californija je bila jedna od saveznih država koja je provela deregulaciju. Međutim, izvjestitelj Financial Timesa Peter Spiegel smatra da će takav entuzijazam prema deregulaciji pomalo blijediti. To je dobra vijest – kaže Doug Heller iz Zaklade za prava poreznih obveza i potrošača, čije je sjedište u Santa Monici, u Californiji.
Gospodin Heller okrivljuje deregulaciju u energetskom sektoru za prošlogodišnje redukcije i sve više cijene električne energije u Californiji: "2000. i 2001. stanovnici Californije potrošili su za električnu energiju desetke milijardi dolara više nego što je trebalo, samo zato jer su naglo odustali od kontrole nad električnim sustavom i prepustili ga zakonima slobodnog tržišta. Istovremeno, Enron i druge energetske kompanije zarađivale su milijarde dolara na Californiji."
Gerald Alderson, predsjednik kompanije Wattage Monitor, koja prati cijenu električne energije u Sjedinjenim Državama, smatra da je konkurencija na energetskom tržištu odlična ideja, no da od toga koristi mogu imati samo upućeni potrošači: "Potrošači u pravilu ne znaju niti što je jedan kilovat. Ne znaju koliko kilovat košta, pa nisu navikli tragati za najpovoljnijim i najnižim tarifama."
Unatoč odjecima kolapsa Enrona, pristaše deregulacije u Kongresu zalažu se za usvajanje energetskog plana koji uključuje deregulaciju energetskog sektora. Predsjedatelj senatskog Odbora za energetiku, demokratski senator Jeff Bingaman, uveo je u proceduru zakonski prijedlog koji bi, kako kaže, potrošačima dao veću mogućnost izbora pri kupnji enegije. Međutim, tek će se vidjeti kako je daleko Kongres spreman ići u reformi energetskog sektora. Zbog skandala oko Enrona, kod potrošača se javila zabrinutost glede deregulacije i mogućnosti da će energetske kompanije poslovati bez vladinih ograničenja. Koliko reguliranja može podnijeti slobodno tržište? Kongres bi se trebao pozabaviti tim pitanjem tijekom rasprave o prijedlogu zakona o energetici sljedećeg tjedna.