Američke novine danas su pune vijesti o događajima povezanim s bankrotom tvrtke Enron, najvećim u povijesti američkog biznisa. Jučer je otkriveno da je tvrtka Arthur Andersen, koja je vodila poslovne knjige Enrona, jesenas uništila značajan dio dokumenta vezan uz poslovanje ove korporacije. Dio je možda uništen čak i nakon što su vlasti službeno zatražile predaju tih dokumenata. Uvodničari američkih dnevnih listova analiziraju posljedice ovog otkrića na američku političku scenu.
NYT: Dokazati da Enronovi čelnici nisu privilegirani
Uvodničar New York Timesa piše: “vlasti će se morati dobro potruditi da javnosti dokažu da čelnici Enrona – u nadolazećoj istrazi - nemaju privilegirani tretman.” Jer, Enrona je imao vrlo bliske veze sa vladom predsjednika Georgea Busha, a davao je i izdašne novčane donacije mnogim članovima Kongresa. U posljednje dvije godine, ova je tvrtka a i njezini pojedini uposlenici donirala političarima – uglavnom republikancima, ali i nekim demokratima - oko 800 tisuća dolara.
Za sada, piše uvodničar njuorškog dnevnika, Bijela je kuća “pravilno postupala”. “Nadajmo se da će tako biti i u nadolazećim mjesecima, čak ako se i pojave još neugodnija pitanja o povezanosti Enrona s vladom Georgea Busha.” Jedno od najneugodnijih otkrića ovog slučaja je činjenica što su tisuće Enronovih namještenika – vezujući svoje privatne mirovinske fondove s dionicama firme – zbog bankrota izgubile svoju ušteđevinu, dok su se šefovi ipak obogatili, rješavajući se dionica na vrijeme - kada je postalo očito da je tvrtka u škripcu. Milijune su dolara naravno izgubili i brojni dioničari.
CT: Je li bilo nezakonitog utjecaja u korist Enrona
Komentator dnevnika Chicago Tribune David Greising komentira vijest o uništenju dokumenata u Enronovoj knjigovodstvenoj firmi ovim riječima: “čudna koincidencija – dokumenti su se uništavali između rujna i studenog prošle godine, baš kada se Enron transformirao od najvećeg trgovca energijom u najveći slučaj bankrota u američkoj povijesti.”
Dokumenti su se uništavali i u aferi Watergate – piše David Greising. “Sumnjam da će ovog puta predsjednik morati dati ostavku. Ovdje se ipak više radi o novcu i nafti, a ne o politici. Međutim pri vrhu vlasti, ovaj skandal ima jače veze nego što je to isprva imala afera Watergate” – tvrdi komentator čikaškog lista.
On primjećuje da je ministar pravosuđa John Ashcroft, zbog konflikta interesa, već izuzeo samog sebe iz sudjelovanja u istrazi – Enron mu je naime 2000. godine, dok je bio senator, dao oko 60 tisuća dolara za izbornu kampanju. Enron je od 1993. godine Georgeu Bushu, bivšem teksaškom guverneru a danas predsjedniku države, dao na ime izbornih donacija dva milijuna dolara. “U američkoj politici, novac osigurava pristup političaru. Istraga će pokazati je li novac osigurao i ilegalan utjecaj u prilog Enrona” – piše u Chicago Tribuneu David Greising.
LAT: "Presretni demokrati"
Ovim se aspektom problema bavi i uvodnik Los Angeles Timesa. Naime, već mjesecima Bijela kuća odbija Kongresu predati prijepise okumenata o sastancima takozvane radne skupine za energetsku politiku, koju vodi dopredsjednik Richard Cheney. “Bijela kuća tvrdi da to nije dužna učiniti, međutim savezna istraga koja je upravo pokrenuta u slučaju Enrona, pokazuje da bi Bijela kuća trebala predati tražene dokumente” – piše u uvodniku Los Angeles Timesa.
Među sudionicima sastanaka bili su i čelnici Enrona. “Demokrati su presretni što im se u godini izbora za Kongres pružila ovakva prilika. Međutim, Bijela kuća nastavlja s otezanjem. Ako i preda neke dokumente, predaje ih na kapaljku i u pravilo kasno” - tvrdi uvodničar losanđeleskog dnevnika. “Odlučno odbijanje Bijele kuće da pokaže što se događalo na tim sastancima, ne samo što ukazuje na upitnu praksu upravljanja zemljom, već pokazuje da Bijela kuća ima sklonost obavljanja posla u tajnosti.” Uvodničar Los Anegels Timesa smatra da “i Kongres i američka javnost imaju pravo na potpun izvještaj o odnosima između Enrona i Bijele kuće. To će se najbrže i najjeftinije postići ako Bijela kuća bude postupala otvoreno i iskreno.”