Uz vatromet i svečanosti po europskim gradovima s novom godinom u 12 zemalja EU došao je i euro. Iz Bruxellesa, sa glavne europske proslave, javila nam se Lada Stipić–Niseteo, s prvim impresijama o novoj monetarnoj eri za Europu i svijet.
Šestina svjetske ekonomije od prije nekoliko sati koristi jednu novčanu jedinicu, euro. Euro je krenuo u opticaj, sada već kao punovrijedan novac koga možete bez teškoća dobiti na gotovo svakom bankomatu u 12 zemalja euro-zone.
Ovdje u Bruxelelsu prisustvovala sam svečnom početku razdoblja eura i par metara od mene i priličnog broja kolega – ovdašnjih dopisnika - ministri financija ponosno su pokazivali svoje kolekcije novih papirnatih eura, a njihov je finski kolega za ljubav TV kamera kovanicom platio kavu i za Finsku je, kao i za ostatak eurozone, vrijeme eura moglo startati.
U Bruxellesu, na temperaturi stupanj, dva ispod nule, okupilo se nekoliko desetaka tisuća građana da bi uz pjesmu, vatromet i show obilježili kraj razdoblja nacionalnih valuta i prelazak na euro. TV sliku iz Bruxellesa dobilo je oko pola milijarde ljudi širom svijeta.
Dolazeći će tjedan biti ključan da sve stvari ove po rasponima apsolutno najveće logističke operacije u povijesti Staroga kontineta legnu na svoje mjesto – dok većina Europe slavi, u bankama je opsadno stanje i prve ćemo rezultate prijelaza na euro znati danas oko podne.
Građani eurozone ušli su u novu godnu sa 37 milijardi komada kovanica u vrijednostima od jednog centa - dakle stotog dijela eura do dva eura, i šest milijardi banknota u iznosima između pet i pet stotina eura. Njihova je ukupna vrijednost 144 milijarde, statistika veli da je prvog siječnja u opticaj pušteno 40 posto banknota i čak 75 posto kovanica, a prijelaz godina 150 od 303 milijuna stanovnika eurozone dočekalo je opskrbljeno plastičnim vrećicama s oglednim primjercima kovanica.
U ponedjeljak na konferenciji za novinare ponavljana je krilatica da euro predstavlja "komad Europe u ruci svakog njezinog građanina". Ova monetarna revolucija koja je formalno otpočela prije nekoliko sati vodi novim odnosima unutar Europske Unije. "Euro – lakše je skupa", moto francuske promotivne kampanje, možda najbolje odražava osnovne razloge zašto se Europa opredijelila i za ujedinjavanje novcem.
Deseci tisuća ljudi na bruxelleskom trgu Cinquantenaire bili su svjesni da prisustvuju povijesnom trenutku. "Danas je počela budućnost i euro-novac će postati istinskim katalizatorom naših integracija", kako je nešto ranije prognozirao predsjednik Središnje europske banke.
Upitate li me kako ovaj novi novac izgleda, sada kada nam je u rukama, mogu kazati jedno – neobičan je i znam da se na njega moraju navikavati stotine milijuna ljudi. Na banknotama se vidi da su banke ispunile obećanje o hi-tech novčanicama 21. stoljeća, sjajne su sa hologramima i prelijevajućim bojama i, tvrde stručnjaci, opskrbljene su s najmanje tri tajna zaštitna sustava protiv krivotvorenja od onih šezdesetak koji su ugrađeni u svaku novčanicu.
Europljani žele da euro bude druga valuta svijeta – poslije dolara ili uz dolar – bez pretenzija da ga zamijene ali sa željom da do sada najvrijedniji produkt kontinentalnih integracija predstavlja snažno, stabilno sredstvo plaćanja.