Povodom Dana ljudskih prava, koji se obilježava sutra, sa Žarkom Puhovskim, predsjednikom Hrvatskog helsinškog odbora, razgovarao je Vlado Benić.
Predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora, profesor Žarko Puhovski, u razgovoru za Glas Amerike, rekao je kako su u Hrvatskoj najčešći problemi povratak ljudi, koji se ne mogu vratiti jer ne mogu doći u posjed svoga vlasništva; socijalna prava, koja su najčešće vezana uz radne odnose; te medijske kampanje, u obliku pritisaka na pojedine skupine, poput Roma, koji su u Hrvatskoj sada najugroženiji - problemi u školstvu, poput onih u Međimurskoj županiji, gdje su u nekoliko škola uvedeni posebni razredi za Rome, što naliči segregaciji.
Komentirajući sadašnje hrvatsko-srpske odnose, poglavito na Vukovarskom području, profesor Puhovski je istaknuo: "Meni se čini da je zapravo problem u tome da se ovdje više ne radi o hrvatsko-srpskim odnosima u smislu kolektiviteta i entiteta, jer se ti odnosi u nekim segmentima čak začuđujuće brzo normaliziraju - recimo u privredi - nego se sad radi o stotinama i tisućama međusobnih odnosa ljudi. Ponavljam opet, to mi se čini jako važnim. Hrvatska, na žalost, ne zastupa istu poziciju spram hrvatskih državljana, hrvatske nacionalnosti - koji su u Istočnoj Slavoniji u situaciji da ne mogu doći do svog vlasništva, jer u njihovim stanovima ili kućama žive građani srpske nacionalnosti -, za razliku od Knina, gdje istu samo obrnutu nacionalnu poziciju. Uvijek jedni zatupaju Srbe ovako i onako, drugi zastupaju Hrvate ovako i onako, a nitko ne zastupa vlasništvo, kao najvišu vrijednost bez obzira o kome se radilo ili humanitarne obzire kao najvišu vrijednost i u Vukovaru i u Kninu. Dok toga nema, činit će se da se radi o srpsko-hrvatskim odnosima, a radi se o tome da naprosto nemate ni "v" od vladavine prava," kaže Žarko Puhovski.
Upitali smo gospodina Puhovskog da pojasni svoju nedavnu izjavu kako kategoriju "izbjegli Srbi" smatra besmislenom.
"Zato što ona obuhvaća i ljude koji su otišli iz Hrvatske zato što im se nije svidio izgled hrvatske zastave i ljude koji su otišli s nožem pod grlom. Dakle, potpuno različite kategorije su obuhvaćene istom kategorijom, te se time nanosi nepravda različitim ljudima, u okviru iste nacionalne skupine, ali sa različitim sudbinama. Onda se i izvode pogrešne moralne i pravne konzekvence. Drugim riječima, ako se događa da, recimo, nekoliko obitelji, - za koje konkretno znam! -, u Zagrebu, Osijeku, ili Sisku, dožive da njihove članove obitelji ubiju, ili da nestanu zato što su Srbi, pa, ako oni odu iz Hrvatske, meni se čini jednostavno perverznim da se na njih primjenjuje članak o tomu da šest mjeseci nisu koristili stambeno pravo. S druge strane, ako se nekom nije svidjelo to što se u hrvatskom grbu nalazi šahovnica, pa je otišao, to mi se čini sasvim drugom pravnom i moralnom situacijom. I zato sam protiv ove kategorije "izbjegli Srbi" jer ona pokriva potpuno različite ljudske sudbine. S obzirom na jednu vrst kontruiranog kolektiviteta, gube se ona bitna - a to su individualna prava," izjavio je Žarko Puhovski.