No ove složene tehnike elektronskog nadzora postavljaju znatne praktične probleme, a postavljaju se i važna pitanja o pravima osoba koje se prate.
Britanski pisac George Orwell pisao je u svojem futurističkom romanu 1984 o svijetu koji živi pod budnim okom 'Velikog brata'. Danas izgleda da bi događaji od 11. rujna mogli ubrzati razvoj i primjenu tehnologija kao što je kompjutorsko oko. Stephen Maybank, znanstvenik koji radi na razvoju kompjutorske vizije na sveučilištu Readinga u Britaniji. "Za posebne zadatke, za precizno otkrivanje pokreta, bolje će poslužiti ljudskko oko. No, ljudsko oko ne može zadržati visoku razinu koncentracije 24 sata dnevno".
Za razliku od tradicionalnih internih kamera, kompjutorsko oko ne bi samo snimalo slike ljudi u zračnim lukama. Ovaj sustav imao bi i bazu podataka koja bi uspoređivala pokrete pojedinca s “normalnim” pokretima uprogramiranim u računalo. Tako bi osoba, koju bi kompjutorsko oko uhvatilo da se kreće prebrzo – kao da želi pobjeći s mjesta zločina – odmah bila označena kao sumnjiva. Kompjutorsko oko još se ne može nabaviti na tržištu. No, gospodin Maybank vjeruje da će u sljedećih nekoliko godina biti razvijen još niz novih, složenih sustava praćenja. To je i tehnologija za prepoznavanje lica, koja se upravo ovih dana instalira u nizu zračnih luka diljem Sjedinjenih Država. Jedini podaci koji se pohranjuju su slike osumnjičenih terorista. Lica svih ostalih putnika filtriraju se pomoću kamere. Barry Steinhardt je pomoćnik direktora Američke udruge za građanske slobode iz New Yorka."Prije nego što u vladinu uporabu uvedemo bilo koju takvu tehnologiju, moramo se upitati 'Hoće li pridonijeti sigurnosti?', 'Da li uopće funkcionira?'. Tehnologija za prepoznavanje lica jednostavno za sada nije na razini zadatka koji se pred nju postavlja".
Prije svega, kaže gospodin Steinhardt, ova tehnologija neće se moći koristititi za identifikaciju potencijalnih terorista u zračnim lukama. "Još nemamo fotografsku bazu podataka s kojom bismo mogli uspoređivati fotografije terorista, čak i kada bi nova tehnologija bila pouzdana. No, uza sve to, ta tehnologija nije pouzdana. Ima vrlo visok postotak pogreške, i to pozitivne i negativne. To znači da će se kriminalci uspjeti provući neopaženi, a mnogi obični putnici bit će označeni kao potencijalni teroristi".
Zagovornici nove tehnologije za elektronski nadzor – kao što je Stephen Maybank sa sveučilišta Readinga – priznaju da bi one mogle ugroziti privatnost putnika. Prema njegovim riječima, trebat će uspostaviti ravnotežu između prednosti i negativnih strana novih metoda nadzora. Robert Freeman iz Odbora za otvorenu vladu u saveznoj državi New York kao primjer navodi slučaj jednog parka u gradu New Yorku, u kojem je policija instalirala kamere, koje su pratile događanja u parku 24 sata dnevno. Na njegovo čuđenje, stanovnici okolnih zgrada hvalili su postavljanje kamera. "Zašto? Jer se osjećamo sigurno kada dovodimo djecu u park. A i stopa kriminala oko parka počela je padati".
No, nekoliko gradskih blokova dalje, stopa kriminala počela je rast. Gospodin Freeman ističe da je drugi problem stvaranje ogromnih baza video podataka, koje, po zakonu, većina Amerikanaca ima pravo vidjeti.