Na 56-zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda započela je rasprava o borbi protiv terorizma. Na otvaranju ove rasprave glavni tajnik UN-a Kofi Annan zatražio je uvođenje jačih sigurnosnih mjera protiv kemijskog, biološkog i nuklearnog oružja koje bi, kako je naglasio – moglo ubiti milijune ljudi. Sudjelujući u raspravi hrvatski veleposlanik u Ujedinjenim narodima Ivan Šimonović istaknuo je da se s osude terorizma treba preći na konkretne poteze protiv terorista.
"Terorizam je zakleti neprijatelj turizma"
“S terorizmom se ne može boriti kompromisima. Ako Hrvatska može biti u poziciji suditi nekome tko je počinio terorističko djelo na njezinom području, ona to apsolutno i mora učiniti. To je njezina ne samo pravna obveza prema unutarnjem poretku, to je i njezina obveza da sudjeluje u međunarodnim naporima u borbi protiv terorizma. Hrvatska može u toj borbi pridonijeti na dvije razine: jedna razina je moralno-načelna, a druga je tehničko-operativna. Što se moralno-načelne razine tiče upravo sve ono kroz što smo prošli i potiče i kvalificira na jedan principijelni odnos u borbi protiv terorizma i zapravo na različite inicijative da se uspostave kriteriji koje trebaju prihvatiti države koje čine zajedništvo u toj borbi. Na tehničko-operativnoj razini Hrvatska će moći svoj doprinos pružiti kroz ispunjavanje svega onoga što će Vijeće sigurnosti tražiti od svih država, a to znači pojačanu kontrolu granica, suradnja u razmjeni informacija i tako dalje..
Međutim, obzirom na specifična saznanja imat će, vjerojatno, određenu ulogu i u razmjeni obavještajnih informacija. No, ono što predstavlja veliki problem za Hrvatsku jest to da je terorizam zakleti neprijatelj turizma! Pod djelovanjem straha koji se širi usljed terorističkih akcija, ljudi postaju manje mobilni. S druge strane, Hrvatska, kroz bolju kontrolu svojih granica i svojih zrakoplovnih luka, provodi neke mjere koje, isto tako, ne djeluju poticajno na turizam. Ključno je da Hrvatska i tu ima čistu i jasnu strategiju, a to je da i dalje bude turistička destinacija koja je poželjna, a s druge strane i područje u kojem se jamči sigurnost onima koji nam dolaze u goste.”
Veleposlanik Šimonović je izjavio da se Hrvatska obvezuje sudjelovati u toj borbi. Isto tako, gospodin Šimonović je sudionike rasprave Opće skupštine Ujedinjenih naroda upoznao s pozivom hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića da se jasno odrede temeljne vrijednosti i načela svjetskog saveza protiv terorizma. Još nekoliko riječi o Općoj skupštini Ujedinjenih naroda:
“Terorizam kao tema, do sada se, pojavljivao na Šestom odboru koji se bavi pravnim pitanjima Opće skupštine, međutim na tom se odboru razgovaralo o pravno-tehničkim aspektima, razradi međunarodnih instrumenata za borbu protiv terorizma. Prebacivanje te rasprave na Opću skupštinu jasan je signal da Ujedinjeni narodi koriste svoj potencijal kao najveće globalne organizacije da se učvrsti ta najšira fronta u borbi protiv terorizma u kojoj svi glavni organi UN-a imaju svoje vrlo važno mjesto uz Vijeće sigurnosti, zatim odbor koji će se baviti praćenjem nacionalne primjene rezolucija Vijeća sigurnosti o borbi protiv terorizma, veliku ulogu imaju i Opća skupština, te Gospodarsko i Socijalno vijeće, prvenstveno u naporima da se presjeku korijeni terorizma i da se na taj način doprinese njegovom ukupnom iskorjenjivanju.”
U radu Opće skupštine već su trebali svojim raspravama sudjelovati svjetski čelnici, ali njihov je dolazak u New York bio odgođen nakon terorističkih napada. Novi termin za raspravu zakazan je izmedju 10. i 16. studenog, a hoće li se ispoštovati ovisi isključivo o svjetskoj sigurnosnoj situaciji, ako i sigurnosnoj situaciji u samom New Yorku.