Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić početkom idućeg mjeseca u Sofiji službeno će predstaviti "Povelju antiterorističke koalicije", kojom ukazuje na ulogu malih zemalja u borbi protiv terorizma.
Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić početkom idućeg mjeseca u Sofiji će službeno predstaviti "Povelju antiterorističke koalicije" kojom ukazuje na ulogu malih zemalja u borbi protiv terorizma. Na stvaranje široke antiterorističke koalicije pozvao je prije dva dana, za službenog posjeta Slovačkoj gdje je po prvi put iznio svoju inicijativu.
Službeno će je predstaviti 4. i 5. listopada, na sastanku Vilnius skupine koju čine zemlje aspiranti za članstvo u NATO savezu.
Usporedba s antifašističkom koalicijom
Inicijativa hrvatskog predsjednika naglašava potrebu da koalicijom budu obuhvaćene i male zemlje koje nisu članice Sjevernoatlanskog saveza. U protivnom bi, drži, "ispalo da je terorizam problem samo velikih, a male bi zemlje teroristi mogli iskorisiti za utočista".
Stvaranje široke antiterorističke koalicije kao jedinog pravog odgovora teroristima uspoređuje s atifašističkom koalicijom u drugom svjetskom ratu. "Ili ste za borbu protiv terorizma ili ste za pomoć terorizmu. Tu se moramo opredijeliti. Kao što su prije II svjetskog rata dobro postavljali pitanje da li ste protiv nacifašizma ili samim tim što niste pomažete nacifašizam. Sad se svi moraju uključiti, za nikog nema isprike" - kazao je predsjednik Mesić za Glas Amerike.
Terorizam nema vjeru niti naciju
Polazeći od teze da je teroristički napad na SAD napad na temelje civilizacije, predsjednik Hrvatske drži da odgovor antiterorističke koalicije mora biti globalan, u skladu s Poveljom Ujedinjenih Naroda i da mora izražavati poštivanje civiliziranog zivota, mira, sigurnosti i demokracije. Ukazujući na opasnost od antiislamskog raspoloženja, u jednom od načela anti-terorističke povelje, čiji je autor hrvatski predsjednik, navodi da terorizam nema ni vjeru ni naciju.
"Ovo je borba protiv terorizma bez obzira tko izveo teroristički napad, tko ga je organizirao i tko teroristima pruzao logističku podršku. Ne možemo islam optužiti zato što su neki pojedinci ili grupe islamske vjeroispovjesti počinili teroristički zločin. U tom bi slucaju mi kao kršćani morali odgovarati za ono što se dogodilo u Jasenovcu ili Auschwitzu," rekao je predsjednik Mesić.
U Hrvatskoj nema anti-islamskog raspoloženja
Od hrvatsko-muslimanskog rata u BiH 1993., islam je u Hrvatskoj prikazivan tendeciozno, a i sam je bivši predsjednik Franjo Tuđman zagovarao teoriju o sukobu kršćanske i islamske civilizacije. Iako se promjenom vlasti promijenio odnos prema BiH, hrvatski predsjednik vjeruje da u u državi postoje političke grupacije koje bi ovu situaciju htjele iskorisiti.
"Da bi neki htjeli to iskoristiti više je nego sigurno ali neće moći. Ja sam što se Hrvatske tiče zadovoljan, u Hrvatskoj nema antiislamskog raspoloženja i oni koji su to htjeli iskoristiti nisu mogli. Prije svega, jer je naša politika sasvim drugačija nego što je bila za vrijeme režima Franje Tuđmana. Mi ne smatramo da Hrvatske granice treba širiti, mi ne smatramo da su Hrvati izvan Hrvatske naše pravo za širenje naših teritorija, nego su i trebaju biti most suradnje sa našim susjedima. Drugim riječima, nikakva antiislamska histerija ne može uhvatiti plodno tlo u Hrvatskoj i za nas tu nema nikave opasnosti," kazao je hrvatski predsjednik Glasu Amerike.