Kada Wendi Adelson kaže da želi svijet učiniti boljim, onda to nisu prazne riječi. Ova dvadesetdvogodišnjakinja, koja je nedavno diplomirala na sveučilištu Brandeis, već gotovo čitavo desetljeće upravo to i pokušava napraviti.
Wendi Adelson ušla je u svijet neprofitnih poduhvata tijekom prvog razreda gimnazije, uloživši svoju čitavu ušteđevinu - 200 dolara! - u pokretanje neprofitne organizacije koja je djeci u vrtićima i jaslicama poklanjala obrazovne igračke.
U to vrijeme, Wendi Adelson je često dobrovoljno pomagala u vrtićima. Kako kaže, nije joj trebalo dugo da uvidi da igračke, koje su djeci bile na raspolaganju, nemaju nikakve obrazovne vrijednosti. Činilo joj se, prisjeća se danas, da to nije bilo pošteno prema mališanima. Domišljavajući se kako pomoći, na pamet su joj pale neprofitne humanitarne organizacije, o kojima je čula s televizije.
Pet godina kasnije, Wendi je prikupila oko 18 tisuća dolara u donacijama i podijelila ih lokalnim predškolskim ustanovama. Takav angažman u zajednici njoj samoj je donio besplatno studiranje na sveučilištu Brandeis. I u vrijeme studija, nastavila je svoje neprofitno djelovanje – koordinirala je program pomoći slabijim studentima, nazvan Velika braća i sestre, a, potom, otišla u Argentinu, gdje je radila s organizacijom Majke Plaze de Mayo i s dobitnikom Nobelove nagrade za mir, Adolfom Perezom Esquivalom.
Kada je ove godine diplomirala, Wendi Adelson je tražila posao koji će joj omogućiti nastavak angažmana u nekoj od brojnih neprofitnih organizacija. Našla ga je u Zakladi za međunarodni mir Carnegie, gdje radi kao mlađi suradnik. "Ne razumijem u čemu je smisao potrošačke kulture Amerike," kaže ova mlada žena. "Mislim da je smisao života u kontaktu s drugim ljudima, u tome što jedni za druge činimo."
Wendi Adelson nije usamljena na svojem idealističkom putu. Stručnjaci iz raznih polja - obrazovanja, upošljavanja i socijalnog rada - kažu da se sve veći broj mladih okreće karijerama koje su inspirirane određenim društvenim vrijednostima – bilo u neprofitnim organizacijama, ili u poslovnom svijetu.
Trend se zamjećuje još od sredine devedesetih godina, ali, stručnjaci predviđaju da će kulminirati s odrastanjem takozvane "milenijske" generacije, odnosno onima koji su rođeni nakon 1982.-ge godine. Ta generacija, slažu se stručnjaci, značajno se razlikuje od svojih predhodnika, takozvane Generacije X, današnjih tridesetogodišnjaka, koji su na tržište rada donijeli snažno izražen smisao vlastite osobnosti.
Ispitivanja pokazuju da je milenijska generacija iznimno zainteresirana za pitanje poštenja i ima izražen osjećaj skrbi prema društvu i zajednici. Nedavno anketiranje studenata na fakultetima i višim školama pokazalo je da 90 posto studenata posljednje godine, na preko stotinu sveučilišta u Sjedinjenim državama, smatra da je pomaganje drugima važnije nego pomaganje samom sebi. Čak za 97 posto njih, najvažniji aspekt buduće karijere je – hoće li kroz nju uspjeti u izvjesnoj mjeri utjecati na svijet!
Stručnjacima se čini da bi to mogao biti kraj generacije poznate po stilu "ja, ja, pa opet ja".