Najviši američki pregovarač o naoružanju u Moskvi treba razgovarati s ruskim dužnosnicima o planovima američke administracije za razvoj obrambenog raketnog štita. Službeni Washington nada se da će aktualni razgovori pomoći da se umanji zabrinutost koju Kremlj iskazuje glede američkog plana.
Podtajnik u State Departmentu za kontrolu naoružanja John Bolton peti je američki dužnosnik koji posjećuje Moskvu u posljednjih mjesec dana što mnogi smatraju dokazom odlučnosti Washingtona da pridobije ruski pristanak za američke obrambene raketne planove. Medjutim, u Moskvi sve više jača osjećaj da, usprkos javnim priopćenjima obje strane o njihovoj volji da se razgovara o toj temi, izgledi da se dodje do nekog sporazuma gotovo - ne postoje! Neovisni vojni analitičar Pavel Felgenhauer ističe da nije optimist kada su američko-ruski razgovori u pitanju zbog toga što nijedna strana, zapravo, nije voljna pregovarati:
"Rusija se nikada neće složiti s tim i Rusiju ništa, po tom pitanju, neće zadovoljiti. U ovom se trenutku pregovori, ili bolje rečeno konzultacije, kreću ka mrtvoj točki."
I Yevgeny Volk, direktor Zaklade Heritage, u Moskvi, dijeli takvo mišljenje. On kaže da u mnogim sferama priroda odnosa izmedju Moskve i Washingtona ni po čemu nije bolja od one prije 30 godina:
"Problem je u tome što obje strane jedna drugu doživljavaju kao da se sve odigrava u atmosferi Hladnog rata, a to znači da je ono što je za Ameriku dobro, loše po Rusiju i obrnuto!"
U posljednjih mjesec dana i Rusija i Sjedinjene Države složili su se da povežu razgovore o obrambenom raketnom oružju sa smanjenjem nuklearnog naoružanja. To implicira da, ukoliko Washington želi privoliti Moskvu da prihvati američki raketni sustav, onda Sjedinjene Države moraju biti spremne na kompromis po pitanju smanjenja broja nuklearnog naoružanja. Yevgeny Volk smatra da će zahtjevi Moskve o velikom smanjenju uskladištenog nuklearnog oružja biti vrlo teški za Washington:
"Vjerujem da će Rusija inzistirati na dramatičnoj redukciji nuklearnih bojevih glava, što je najvjerojatnije nezgodna tema kada su pitanju američki globalni interesi."
Ipak, ključno pitanje ostaje inzistiranje Washingtona na razvoju raketnog obrambenog sustava što, pak, nije dozvoljeno Sporazumom o balističkim raketama iz 1972.godine. Rusija, naime, smatra taj sporazum kamenom temeljcem svjetskog sigurnosnog pitanja. Vojni analitičar Pavel Felgenhauer ističe da Moskva nema za cilj napraviti pomak s mrtve točke nego staviti Sjedinjene Države u takav položaj da unilateralno moraju prekršiti Sporazum o anti-balističkim raketama:
"To treba svijetu pokazati da su Sjedinjene Države “zločesta” država. Ukoliko Amerikanci nastave sa svojim planom, to će u Moskvi biti dočekano kao velika ruska diplomatska pobjeda. I, naravno, ruska vojska nije uplašena američkim obrambenim raketnim planovima zato što znaju da taj raketni sustav neće funkcionirati, odnosno, u najmanju ruku, neće biti dovoljno dobar da bi neutralizirao ruske nuklearne kapacitete."
Čak i ukoliko Rusi i Amerikanci uspiju postići dogovor, oni i dalje imaju vrlo različite poglede oko oblika sporazuma. Moskva želi čvrst i obvezujući sporazum, dok bi Washington, vjeruje se, radije vidio taj sporazum u nekom neformalnijem obliku, nešto poput memoranduma o razumijevanju. Sa svim ovim razlikama, ikakav sporazum za Moskvu je još uvijek vrlo daleko.