Linkovi

Hrvatski sindikalci na sastanku s dužnosnicima MMF-a: "Smanjenje javne potrošnje podržavamo, ali uz uvažavanje socijalne pravde" (6/8/01) - 2001-08-07


Celnici sindikalnih centrala su svjesni potrebe smanjenja javne potrosnje i zadrzavanja proracunskog deficita od maksimalno 5,3 posto brutto domaceg proizvoda, na cemu inzistira Medjunarodni monetarni fond, receno je danas nakon njihovog sastanka s Misijom MMF-a koju predvodi Hans Flickenshild. Sindikalni celnici su izvjestili kako je MMF zadovoljan 9-postotnim smanjenjem placa u javnom sektoru, a oni sami su izuzetno nezadovoljni sto hrvatska Vlada, do sad, kod donosenja te i drugih nepopularnih mjera ne konzultira se sa sindikatima. Vitomir Begovic, iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske upozorava na potrebu pravednije raspodjele prilikom smanjenja javne potrosnje.

"Ja sam ukazao na problem visine socijalnog minimuma u Hrvatskoj, koji ovog trenutka u Hrvatskoj iznosi sbvega 400 kuna, i nedostatan je za dva-tri dana nekakvog minimalnog zivota, sto znaci da je razina socijalnih prava u Hrvatskoj za one koji su radno nesposobni naprosto neizdrziva. Pored toga kad su u pitanju mirovine u Hrvatskoj postoji svega 17 posto umirovljenika koji su odradili puni radni staz. I za taj puni radni staz njihova mirovina iznosi 1001 kuna, sa korekcijom do iznosa minimalne mirovine, dakle zajamcene, a to je 1500 kuna, a istovremeno imamo privilegirane kategorije umirovljenika bez odradjenog punog radnog staza, nego sa polovicnim radnim stazom, koji ostvaruju mirovinu u iznosu od 4 tisuce kuna, ili privilegirane bivse saborske zastupnike koji ostvaruju mirovinu od 10 do 15 tisuca kuna. Pri tome sam naglasio da promjene zakona mogu ici jedino u pravcu da se deprivilegiraju saborski zastupnic, da ostvaruju mirovinu kao i svi ostali gradjani, dakle, s odgovarajucim godinama odradjenog radnog staza, bez bilo kakvih privilegija. Isto tako ustede su moguce i na nekim drugim stavkama, prije svega bivsi duznosnici od lokalne do drzavne razine imaju pravo 6 mjeseci na punu placu za nerad.", rekao je Begovic.

Sindikalci takodjer predlazu akcije sprecavanja rada na crno te upozoravaju da je u Hrvatskoj cak 40 tisuc radnika prijavljeno na minimalnih 1700 kuna, cime se izbjegava stvarnih poreza odnosno dprinosa. Sindikalci su obavijesteni i sto ce se dogoditi sa stand-by aranzmanom ukoliko se ne ispostuju zahtjevi Medjunarodnog monetarnog fonda.

"Onda izostaje kredit Svjetske banke za poticanje malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj, sto na neki nacin znaci i izostanak projekta poticanja novog zaposljavanja i druga posljedica je gubitak kreditnog i financijskog rating-a drzave i vjerojatno izostanak odredjenog obima stranih ulaganja itd. "...rekao je Zdenko Mucnjak iz zagrebacke Unije sindikata

XS
SM
MD
LG