Predsjednik Barack Obama započeo je sa slanjem 30 tisuća dodatnih vojnika u Afganistan u nastojanju da se uspostavi protuteža sve intenzivnijim talibanskim aktivnostima. Žestina talibanskih napada tijekom ove godine primorala je Ujedinjene narode da povuku više od polovice svog osoblja. Konačni cilj Sjedinjenih Država i saveznika jest prenijeti odgovornosti za sigurnost zemlje na afganistanske snage. Međutim, prije negoli do toga dođe, afganistanska vlada mora djelotvorno provesti borbu protiv korupcije u vlastitim redovima.
Početkom ove godine pobunjenici su kontrolirali veći dio južnog Afganistana i unosnu trgovinu drogom. Koalicija predvođena Sjedinjenim Državama pojačala je zračne udare na položaje za koje se sumnja da su u rukama militanata. Direktor operacija Međunarodnog Crvenog križa Pierre Krahenbuhl kaže kako ta strategija ima visoku cijenu - ljudske živote: "Sukob se intenzivira, ima utjecaja na šira područja u Afganistanu, broj civilnih žrtava je znatno veći negoli prije godinu dana."
Zračni udari doveli su do oštrih reakcija javnosti, kako se povećavao broj civilnih žrtava. Afganistanski predsjednik Hamid Karzai također je glasno iznio svoje kritike, rekavši kako su civilne žrtve glavni izvor nestabilnosti. Kao odgovor na to NATO savez je postrožio pravila o uporabi zračne sile, kako bi se ograničio broj civilnih žrtava.
Zapovjednik Združenog stožera svih rodova američke vojske, admiral Mike Mullen, izjavio je za Glas Amerike da bi – dugoročno gledano - veći oprez pri pokretanju napada na militante bio za koaliciju i korisna strategija: "Svaki put kad ubijete afganistanskog civila – muškarca, ženu ili dijete – imate strateški neuspjeh. Iako imate sve te strateške uspjehe, skupljaju se i takvi strateški neuspjesi. I na kraju, vaša će cijela misija biti neuspjeh."
U ožujku je predsjednik Barack
Obama najavio novi naglasak misije u Afganistanu. "Tri godine, naši
zapovjednici bili su jasni oko resursa koji su im potrebni za obuku
afganistanskih snaga. Ti resursi su im bili uskraćeni zbog rata u Iraku. To
ćemo sad izmijeniti" - rekao je tada predsjednik Obama.
On je 2009. u Afganistan već poslao tisuće novih vojnika. Nakon toga, zamijenio je vojnog zapovjednika u toj zemlji s generalom Stanleyem McChrystalom s izričitim uputama da se minimalizira broj civilnih žrtava. Kako se pogoršavala sigurnosna situacija, počela se urušavati i politička stabilnost. Mandat afganistanskog predsjednika Karzaija trebao je završiti u svibnju, ali je afganistanska vlada odgodila izbore do kraja kolovoza s nadom da će se situacija popraviti.
Talibani su pojačali akcije u želji da ometu održavanje predsjedničkih izbora. Međutim, 20. kolovoza milijuni Afganistanaca izišli su na izbore unatoč nasilja. U mjesecima koji su uslijedili međunarodni izborni promatrači proglasili su da su rasprostranjene izborne prevare bacile sjenu na glasanje, te da od tih neregularnosti najveću korist ima aktualni predsjednik Karzai.
Afganistanski dužnosnici pozvali su na održavanje drugog kruga izbora između Karzaija i njegovog glavnog izazivača, bivšeg ministra vanjskih poslova Abdulaha Abdulaha. Međutim, Abdulah se povukao nekoliko dana prije održavanja drugog kruga, tvrdeći da ne vjeruje da će glasovanje biti pošteno. Početkom studenog afganistanski dužnosnici su i službeno proglasili Karzaija pobjednikom.
Godina 2009. bila je i najsmrtonosnija za međunarodne snage u Afganistanu, otkako su s vlasti svrgnuti talibani prije osam godina. Predsjednik Karzai je izjavio kako se nada da će do kraja njegovog novog petogodišnjeg mandata afganistanske snage predvoditi sigurnosne operacije u zemlji.
Politički analitičar iz Kabula Akmal Dawi kaže da će korumpiranost afganistanske vlade i nedovoljni resursa za obuku afganistanske vojske dovesti do toga da će koalicijske snage morati ostati duže: "Da budemo realistični u smislu izazova koji stoje pred ovom zemljom - deset do petnaest godina bio bi realističan vremenski okvir za Afganistan, da se može sam braniti bez međunarodne pomoći."
Predsjednik Karzai je najavio efikasniju borbu protiv korupcije. Međutim, dok se Afganistanci pripremaju za parlamentarne izbore 2010. godine, mnogi analitičari vjeruju da će to glasovanje možda biti skuplje i zamršenije od predsjedničkih izbora. Osim toga, postoji mogućnost da Afganistanci jednostavno ne izađu na izbore - zbog straha od talibana ili pak zbog opće apatije u zemlji.
Međutim, kako se povećava broj poginulih
civila i vojnika, analitičari kažu da si međunarodna zajednica i Afganistan ne
mogu priuštiti da budu apatični.
