Linkovi

Bi li legalizacija marihuane u SAD smanjila moć nasilnih meksičkih narko-kartela?


U Meksiku, bande trgovaca drogom pretvorile su neke dijelove te zemlje u ratnu zonu. Istodobno, uhićenja povezana s drogama u sjedinjenim Državama su vrtoglavo porasla rezultiravši najvećom zatvoreničkom populacijom u ijednoj industrijaliziranoj zemlji. Stručnjaci za pitanja narkotika okupili su se prije nekoliko dana u Institutu Baker, Sveučilišta Rice, u Houstonu, na raspravu o legalizaciji i drugim idejama vezanim uz tu problematiku.

Pred panel je postavljeno pitanje bi li legalizacija cannabisa, poznatijeg kao marihuana, pomogla u smanjenju moći nasilnih meksičkih zločinačkih kartela. No, rasprava je uključila i ideju o legalizaciji drugih droga ili o promjeni zakonskog pristupa problemu koji one predstavljaju.

U prilog legalizacije govorio je Ethan Nadelmann, direktor organizacije Drug Policy Alliance, koja ima sjedište u New Yorku: "Mislim da je čitava zamisao da se uzimanje izvjesnih psihoaktivnih tvari, nekih biljaka i kemijskih spojeva tretira kao kazneno djelo, a svatko tko ih takne ili ih koristi, konzumira ili prodaje, kupuje ili uzgaja, da se smatra zločincem, u temelju kriva. To je krivo ... a posebice u slučaju ljudi čije je jedino kršenje zakona da unose takve tvari u svoje tijelo."

Nadelmann tvrdi da takozvani rat protiv droga koji vodi američka vlada uopće nije rat, nego loše zamišljen pokušaj kontrole ponašanja koje postoji u ljudskim društvima tisuće godina. On kaže da je kriminalizacija droga strpala u zatvore stotine tisuća građana koji inače u potpunosti poštuju zakone, te da je zločinačkim bandama osigurala ogromne profite.

Međutim, voditelj obavještajne službe houstonskog ureda Uprave za borbu protiv droga Gary Hale kaže da napori da se prekine krijumčarenje i trgovanje drogama praktički dostižu razmjere rata: "Za mene, to jeste rat oko droga. To je sukob obilježen smrću i, potpuno sigurno, prijetnjama po našu nacionalnu sigurnost. Značajan broj terorističkih organizacija dijelom financira svoje aktivnosti zaradama od trgovine drogama."

Hale ističe da se ljevičarski gerilci u Kolumbiji uglavnom financiraju pomoću poreza koje nametnu uzgajivačima kokaina, te da talibani u Afganistanu izvlače koristi od tamošnje proizvodnje opijuma. On također smatra da legalizacija marihuane ne bi imala velikih posljedica po meksičke bande jer njihovi prihodi dolaze iz raznolike vrste djelatnosti - droga, protitucije, prodaje alkohola, krađe nafte i slično.

Panelist Mark Kleiman, direktor programa analize politike prema drogama pri Sveučilištu Kalifornije, u Los Angelesu, sugerira da bi dekriminalizacija mogla imati posljedice koje zagovarači poput Nadelmanna često ignoriraju: "Kada bismo legalizirali kanabis prema, recimo, modelu nalik na ovaj današnji za alkohol, onda bismo stvorili kompanije čiji bi biznis bio stvaranje i održavanje ovisnosti. Pedeset posto alkohola konzumiranog u Sjedinjenim Državama popiju ljudi koji dnevno piju četiri ili više pića."

Kleiman tvrdi da bi zakoni kojima je cilj kontroliranje zlouporabe opojnih tvari mogli biti učinkoviti ako se koristi drugačiji pristup - negdje između legalizacije i sadašnje prakse u kojima se kršitelje stavlja u zatvor. On se zalaže za specifično ciljanje najzloglasnijih zona trgovine drogama, često u velikim gradovima, te za programe koji bi slali kršitelje u zatvor tek ako se oni ne bi pridržavali liječenja. Kleiman poziva na djelomično toleriranje droga udruženo s politikom koja ima za cilj ublažavanje njihovih posljedica po korisnike, ali i po društvo u cjelini.

XS
SM
MD
LG