Ovih se dana obilježava dvadeseta godišnjica pada Berlinskog zida. O geopolitičkim posljedicama ovog događaja govori nekoliko zapadnih analitičara s kojima je razgovarao Andre de Nesnera.
Većina se stručnjaka slaže u tvrdnji da je posljednji sovjetski vođa, Mihail Gorbačov, imao ključnu ulogu u 'padu' Berlinskog zida, kao i demontaži cijelog komunističkog bloka. Perestrojka – odnosno reorganizacija sovjetskog sistema – te glasnost – gorbačovljeva politika otvorenosti – dovele su do nestanka komunističkih režima u Srednjoj i Istočnoj Europi, te do – nekoliko godina kasnije – raspada samog Sovjetskog saveza.
Robert Legvold sa sveučilišta Columbije kaže da je u cijeloj situacija ključna bila odluka Mihaila Gorbačova da neće silom reagirati na političke promjene u satelitskim državama: "Gorbačov je satelitskim režimima jasno dao na znanje da Sovejtski Savez neće vojno intervenirati, kao što je to učinio 1953. u Berlinu, 1956. u Mađarskoj i Poljskoj te 1968. u Čehoslovačkoj."
Uslijedile su razmjerno brze političke promjene. Prvo u Poljskoj i Mađarskoj, a potom i u nešto represivnijim zemljama sovjetskog bloka, poput Istočne Njemačke i Čehoslovačke. Stara komunistička vodstva zamijenili su, u najvećem broju slučajeva, disidenti i dugogodišnji politički zatvorenici, poput Vaclava Havela ili Lecha Walese.
Najupečatljivije je to što se sve odvijalo bez ispaljena metka, osim u Rumunjskoj – kaže novinar Serge Schmemann, koji je krajem osamdesetih bio dopisnik New York Timesa u Moskvi i Bonnu: "Rumunjska je bila jedina u kojoj se te godine pucalo. U Temišvaru i nekim drugim mjestima izginulo je u nemirima oko tisuću ljudi. Rumunjski komunistički vođa Nicolae Ceausecu i njegova supruga likvidirani su po kratkom postupku."
Pad Berlinskog zida označio je i kraj hladnog rata, jer NATO savez više nije imao protivnika, budući da se Varšavski ugovor uskoro raspao. Serge Schmemann kaže da se nestankom hladnoratovske dinamike situacija promijenila u cijelom svijetu. Za hladnog rata, ako je došlo recimo do krize u Zairu, znalo se da će to nekako biti riješeno ili u režiji Sjedinjenih Država ili u režiji Sovjetskog saveza. Danas nije tako i posljedice se još uvijek osjećaju' – kaže Schmemann.
Britanski povjesničar Frederick Taylor kaže da je pad Berlinskog zida imao izuzetno loše posljedice po Ruse, pogotovo njihovu elitu. Kao primjer navodi Vladimira Putina, bivšeg ruskog predsjednika, danas premijera: "Kada je Berlinski zid nestao, Putin je bio oficir KGB-a u Dresdenu, sa svim privilegijama koje uz to idu. A onda, u roku od nekoliko tjedana, osvajač i gospodar se pretvara u nekoga tko uopće nema nikakvog utjecaja na ono što se događa. Ljudi poput njega, a njih je u Rusiji jako mnogo, sjećaju se tog vremena s osjećajem velike poniženosti.
Putin, a kasnije i Dmitrij Medvjedev, svoju su političku karijeru i izgradili na obnovi ruske političke i vojne moći. Frederick Taylor kaže da je hladnoratovski svijet bio zatvoreniji i represivniji, ali za mnoge u istočnom bloku i - znatno sigurniji.
