Nedavna katastrofalna nesreća u ruskoj najvećoj hidrocentrali podsjetila je čelnike u Moskvi na potrebu hitne inspekcije i popravka državne infrastrukture koja je mahom iz sovjetskog doba. Davno prije tragične nesreće u Sibiru u kolovozu, rusko ministarstvo za hitne situacije upozorilo je da je brana hidrocentrale u opasnom stanju zapuštenosti, no malo je učinjeno u posljednjih deset godina da bi se spriječila tragična i skupa nesreća.
Nesreća u hidrocentrali Sayano-Shushenskaya podcrtala je stanje raspadanja ruske infrastrukture, i vladine slabe napore da se s tim problemom sučeli. Ruski su mediji otkrili da su vlasi bile upozorene o nesigurnom stanju u kojem se brana nalazi deset godina prije nego sto je njeno popuštanje dovelo do poplave u kojoj je poginulo 75 osoba.
Još jedno opće upozorenje o stanju ruske infrastrukture je došlo 2005-te, kada je ministarstvo za hitne situacije navelo da preko 60 posto ruskog vodovoda, kanalizacije, grijanja i električne mreže treba hitno obnoviti. To ministarstvo je predvidjelo da bi ostarjeli pogoni iz sovjetskog razdoblja u nadolazećim godinama mogli biti veliki uzročnik tehnoloških i industrijskih nesreća.
Jaroslav Lissovolik je glavni ekonomist Deutsche Bank u Moskvi. "Prosječna starost bazičnih postrojenja u Rusiji je preko 20 godina, te u velikoj mjeri potječe jos iz doba sovjeta. U Sjedinjenim Drzavama i zapadnoj Europi starost takve opreme je od 10 do 15 godina. Mislim da Rusija nije imala dovoljno vremena, s modernizacijom i unapredjenjem infrastrukture počela je ozbiljno 2006, a za dovršenje tog velikog projekta potrebne su decenije. Rusija je imala dvije godine".
Kritičari kazu da je od Kremlja godinama bilo traženo od strane neovisnih stručnjaka i nekih ministarstava da uloži milijarde dolara zaradjenih prodajom nafte i plina u popravak ne samo elektrana, već i zapustenih cesta, mostova, zgrada, te poljoprivredne i industrijskih strojeva. Ubrzo nakon nesreće u kolovozu, premijer Vladimir Putin rekao je svojim ministrima da Rusija mora izvršiti detaljnu inspekciju svih strateških i vitalnih djelova svoje infrastrukture, te pripremiti plan njihove redovite
obnove.
Masha Lipman je moskovski analitičar Zaklade Carnegie za medjunarodni mir. Ona tvrdi da izvršenje tog zadatka zahtjeva ne samo politicku volju, važna je i sposobnost Kremlja da upravlja nad lokalnim dužnosnicima po toj velikoj zemlji. "Problem je u tome što Kremlj i središnja vlast ne mogu učiniti sve. Jedan od razloga slabog upravljanja je što se dužnosti moraju delegirati. Tu imate čelnike i lokalne upravljače, guvernere i niže upravnike, i neki od njih nisu savjesni i ne rade ono što bi trebalo. Putin mozda zvuči oštro i ljuto, te izdaje naredbe, no činjenica je da nije bilo učinjeno ono sto je trebalo bit učinjeno".
Jos jedan problem s upravljanjem zemljom, navodi Lipman, je nedostak oporbe I slobodnih medija u Rusji, ljudi koji bi prozivali vladu radi njenih poteza. Prošlog prosinca gospodin Putin je upozorio da 80 posto ruskog sustava grijanja, ključnog za zemlju, treba popravak.
Prije početka ekonomske krize, ruska je vlada planirala velike izdatke za infrastrukturne projekte. Sada analitičari kažu da će najmanje do sljedeće godine potrošnja biti usmjerena na zadovoljenje socijalnih potreba, do kad bi, ako do toga dodje, ruska ekonomija opet trebala početi s rastom.