Ruski predsjednik Dmitrij Medvjedev nedavno je iznio tmurnu ocjenu ruske ekonomije i rekao da zemlja više ne može priuštiti dosadašnje ponašanje. Neki ruski promatrači, međutim, dvoje da će zemlja poduzeti korake potrebne za održavanje gospodarskog rasta.
Predsjednik Medvjedev rekao je da je ruska ekonomija naročito teško pogođena globalnom recesijom zato što previše ovisi o izvozu prirodnih resursa. On je nedavno iznio turobnu sliku stanja i budućnosti ruske ekonomije.
Ruski čelnik kaže da se ekonomija treba kretati naprijed, ali se umjesto toga vrti u krug. Globalna ekonomska kriza, tvrdi on, gurnula je Rusiju prema dolje više nego druge zemlje. Kako je rekao, oslanjanje samo na izvoz prirodnih resursa ne vodi nigdje te je dodao da ruska ekonomija nema budućnosti ukoliko se strukturalno ne promijeni. Naime, globalna ekonomska kriza došlo je do pada potražnje za ruskom naftom, prirodnim plinom, drvom te drugim resursima, a pored toga, i cijene su pale. Ruska državna agencija za statistiku objavila je da je ruski bruto društveni proizvod pao za gotovo jedanaest posto u drugom tromjesečju ove godine u odnosu na isto razdoblje lani. To je najveći godišnji pad društvenog bruto proizvoda u Rusiji od kada se vodi ova statistika.
Rusija ima najveću stopu inflacije i najnižu razinu industrijske proizvodnje među zemljama nastalima raspadom Sovjetskog Saveza, a njena ekonomija zaostaje za ekonomijama zemalja u razvoju poput Brazila, Indije i Kine. Ruske novčane rezerve, fond koji se puni viškom zarade od izvoza nafte, pao je na 88 milijardi dolara u srpnju nakon što je dostigao rekord od 137 milijardi dolara u ožujku. Procjenjuje se da će taj fond nastaviti padati i do kraja godine izgubiti dodatnih 50 milijardi dolara unatoč nedavnom rastu cijene nafte. Ministarstvo financija objavilo je da će fond novčanih rezervi biti praktično ispražnjen do kraja 2010. godine. No do restrukturiranja neće doći brzo.
Ekonomist Mikhail Delyagin dvoji da je predsjednik Medvjedev, koji je na vlasti nešto više od godine, iznenada doživio prosvjetljenje oko manjkavosti ruske ekonomije. On kaže da je predsjednikova izjava vjerojatno povezana s nadmudrivanjem oko vlasti s njegovim prethodnikom, Vladimirom Putinom koji sada obnaša dužnost premijera te je odgovoran za ekonomiju. Ekonomisti tvrde da nema brzog rješenja za strukturalne probleme ruske ekonomije.
Natalia Orlova, glavna ekonomistica Alfa banke, najvećeg privatnog izdavača zajmova u Rusiji, tvrdi da u povijesti nema puno primjera zemalja, velikih izvoznica energenata, koje su uspješno promijenile strukturu svoje ekonomije. Prema njenim riječima, taj proces trajat će godinama i zahtijevat će promjenu strategije.Ekonomisti dodaju da su potrebne i druge temeljite reforme ukoliko Rusija želi ostvariti dugoročni ekonomski rast.
Oleg Zamulin, profesor na jednom ekonomskom fakultetu u Moskvi, navodi da je Rusija u proteklih deset godina učinila dosta na stvaranju privatne financijske i trgovinske infrastrukture, ali malo na stvaranju onoga što je nazvao općim dobrima. Zamulin u to ubraja vladavinu zakona i pravosudni sustav koji štiti velike privatne investicije. Kako kaže, ruski politički sustav nije pogodan za razvitak učinkovitih sustava organa reda i pravosuđa. Malo je izgledno, dodaje Zamulin, da će zemlja vidjeti onu razinu investicija koja je potreba za povratak u ekonomski rast.
Zamulin predviđa da će u slijedećih nekoliko godina ekonomija stagnirati i više neće biti upadu, ali će biti u nemogućnosti pokrenuti brzi rast kakav je viđen ranije u ovom desetljeću.