Vrhovni sud Sjedinjenih Država ovog je tjedna objavio presudu koja bi mogla imati dalekosežni utjecaj na vladine programe afirmativne akcije, kojima je cilj ubrzati zapošljavanje pripadnika rasnih manjina. Vrhovni sud je, međutim, u ovom slučaju stao na stranu bijelaca, vatrogasaca iz Connecticuta, koji tvrde da su i oni žrtve diskriminacije.
Gotovo na polovicu podijeljeni Vrhovni sud presudio je da gradske vlasti u New Heavenu u Connecticutu nisu postupile u skladu s pravom kada su odbile unaprijediti skupinu vatrogasaca, većinom bijelaca. Oni su tužili gradske vlasti nakon što je poništen test za promociju u čin vatrogasnog kapetana odnosno poručnika.
Razlog poništenju – na testu nije prošao niti jedan kandidat afro-američkog podrijetla, kao niti većina Latino-amerikanaca. Dvadesetak vatrogasaca bijelaca ostvarili su najbolje rezultate i očekivali su unapređenje u viši čin, no onda su gradske vlasti odlučile da ponište test – jer su se bojale da će ih kandidati koji nisu prošli na ispitu tužiti zbog rasne diskriminacije.
Vrhovni sud ima devet članova. Većina od pet sudaca smatrala je da su gradske vlasti New Heavena postupile protu-zakonito te da su vatrogasci bijelci bili nepravedno tretirani – nisu dobili viši čin jedino zato što među onima koji su prošli test nije bilo crnaca. Vrhovni je sud time poništio odluku saveznog žalbenog suda – koji je smatrao da su vlasti New Heavena postupile u skladu s zakonom.
Član tog suda – saveznog žalbenog suda u new York Cityju - donedavno je bila i Sonia Sotomayor, koju je predsjednik Barack Obama nominirao za sutkinju Vrhovnog suda. Njenu nominaciju sada treba potvrditi Senat Sjedinjenih Država.
Afirmativna akcija je program savezne vlade koji – u izvjesnim slučajevima prilikom zapošljavanja ili upisa na fakultet – daje pripadnicima manjina prednost, kako bi se ispravile negativne posljedice rasne diskriminacije iz prošlosti. No, ovaj je program često predmet spora.U slučaju vatrogasaca iz Connecticuta, konzervativne političke organizacije pozdravile su najnoviju odluku Vrhovnog suda. Michael Rosman iz Centra za prava pojedinaca u Washingtonu o presudi kaže:
"Mislim da je presuda pravedna. Gradske su vlasti postupile na diskriminatorni način, i to namjerno. Rezultati testa iz 2004. godine i unapređenja koja su na temelju njega objavljena konačno će stupiti na snagu – viši će čin dobiti ljudi koji su postigli najbolji rezultat na ispitu."
Pristaše programa afirmativne akcije kažu da će ova presuda Vrhovnog suda otežati napore lokalnih vlasti da osiguraju fer odnos prema pripadnicima manjinskih grupa, u natječajima za zaposlenje. Richard Primus, profesor pravnog fakulteta sveučilišta Michigan objašnjava:
"Posljedica ove presude bit će da će lokalne vlasti morati reći ženama ili pripadnicima manjina – ako vam se ne sviđa naša odluka, tužite nas, jer je to jedini način da se ona promijeni."
Republikanci u Senatu kažu da ova presuda Vrhovnog suda dovodi u pitanje pravnu filozofiju Sonie Sotomayor, koju je predsjednik nominirao u Vrhovni sud. Kada 13. srpnja u Senatu počne postupak potvrde njezine nominacije, o ovoj će temi sigurno biti riječi. Međutim, demokratski senator iz New Yorka Chuck Schumer smatra da ovaj slučaj neće imati negativni učinak na njezine šanse da bude i potvrđena za sutkinju Vrhovnog suda:
"Profesionalnost, mudrost i umjereni temperament – čime se Sonia Sotomayor odlikovala na saveznom žalbenom sudu – pratit će je i na Vrhovni sud. Ona će biti izvrsna sutkinja Vrhovnog suda."
Ako je Senat potvrdi, Sonia Sotomayor bit će tek treća sutkinja u povijesti Vrhovnog suda Sjedinjenih Država, te prva osoba Latino-američkog podrijetla u njemu.