Linkovi

Amnesty International: Globalna financijska kriza povećava represiju diljem svijeta


Globalna financijska kriza potiče vlasti u zemljama diljem svijeta da se obračunavaju s ljudima koji prosvjeduju protiv siromaštva i neuposlenosti – kaže se u danas objavljenom izvješću Amnesty International o stanju ljudskih prava u svijetu za 2009. godinu.

Najnovije izvješće Amnesty Internationala, organizacije sa sjedištem u Londonu, navodi da su ljudska prava postale žrtva na mnogim lokacijama jer se pažnja koncentrira na sve veće financijske probleme. Sezonski radnici u Kini, domorodačko stanovništvo u Južnoj Americi i milijuni ljudi diljem afričkog kontinenta bili su žrtve represije kad su pokušali prosvjedovati protiv sve većeg siromaštva – kaže se u izvješću Amnesty Internationala o ljudskim pravima za ovu godinu. Trend zanemarivanja ljudskih prava kako bi se nosilo s finacijskim problemima zabilježen je – kaže Amnesty International – i u Sjedinjenim Državama.

Larry Cos izvršni direktor ove organizacije za Sjedinjene Države kaže da aktivisti za ljudska prava i dalje imaju velika očekivanja od predsjednika Baracka Obame. "Sjedinjene Države su poduzele neke važne korake kako bi obnovile svoju predanost ljudskim pravima, obećavajući da će zatvoriti Guantanamo i da će prestati sa zlostavljanjem zatvorenika. Izuzetno je važno da se ovaj proces nastavi kako bi Sjedinjene Države mogle igrati čelnu ulogu u sve većem broju zanemarivanja ljudskih prava u svijetu".

U dijelu izvješća koje govori o Europi podsjeća se da je u kolovozu prošle godine po prvi put u posljednjih deset godina došlo do sukoba dviju europskih država. Kaže se da je petodnevni rat između Rusije i Gruzije rezultirao s nekoliko stotina civilnih žrtava, tisućama ranjenih i preko 200 tisuća raseljenih osoba. Iako mnogi kršitelji ljudskih prava na jugoistoku Europe uspješno izbjegavaju pravdu, u ovogodišnjem izvješću se kao izuzetan uspjeh navodi hvatanje i izručivanje Radovana Karadžića u den Haag. Navodi se i to da je u prosincu prošle godine Crna Gora i službeno priznala odgovornost za deportacije bošnjačkih civila 1992. godine. Od problema vezanih uz ljudska prava u Europi Amnetsty navodi sve više nasilja motiviranog rasnom i vjerskom mržnjom u nekim europskim zemljama, kao što su Mađarska i Češka, a na meti napadača najčešće su se nalazili Romi, Židovi i muslimani.

U poglavlju o Hrvatskoj Amnesty International kaže da unatoč sporom kaznenom gonjenju pripadnika hrvatskih oružanih snaga osumnjičenih za ratne zločine,zemlja je nastavila s kretanjem prema punoj integraciji s Europskom unijom. Unatoč tome što postoje četiri specijalizirana odjela za ratne zločine u županijskim sudovima, tijekom 2008. godine pred njima su se vodila samo dva postupka – oba za zločine počinjene protiv Srba iz Hrvatske.Malo je učinjeno na utvrđivanju činjenica o više od dvijetisuće nestalih između 1991. i 1995. godine, iako je hrvatska Vlada 2007. preuzela punu odgovornost od Međunarodnog odbora Crvenog križa za istragu o nestalima.

U izvješću se kaže da se povećao broj fizičkih napada i zastrašivanja novinara. Spominje se problem sa Srbima povratnicima koji imaju problema pri pronalaženju zaposlenja, čak i u državnim institucijama. Djeca Roma i dalje su sučeljena s diskriminacijom u obrazovnom sustavu, a vlasti nisu uspjele pronaći djelotvoran način da im se omogućipristup obrazovanju - kaže se, između ostaloga, u ovogodišnjem izvješću Amnesty Internationala o stanju ljudskih prava u svijetu, u dijelu koji se odnosi na Hrvatsku.

XS
SM
MD
LG