Svjetski čelnici skupine G-20 održat će svoj drugi godišnji sastanak o globalnoj financijskoj krizi 2. travnja u Londonu. No, među članicama postoji neslaganje oko glavnog pitanja, a to je povećavanje državne potrošnje kako bi se kompenzirao nagli pad globalne ekonomske aktivnosti.
Ova globalna recesija već je sada najgora u posljednjih 60 godina. Gubici na burzama u Europi, Aziji, te na američkom kontinentu, već su dostigli 50 bilijuna dolara.
Ekonomist Mark Zandi kaže da je pad potrošnje značajan i bez presedana u modernom vremenu: "Skoro svaka država u svijetu nalazi se u recesiji."
Ekonomije razvijenih zemalja su, naravno, najteže pogođene. Ekonomije zemalja članica Europske unije izgubile su 6 posto vrijednosti, američka ekonomija izgubila je 6 posto, a japanska 12 posto vrijednosti.
Skupina G-20 uključuje raznoliki spektar država, kao što su Sjedinjene Države, Kina, Brazil, Rusija, Južna Afrika, te zemlje Europske unije. Zemlje ove grupe čine 80 posto globalne proizvodnje roba i usluga.
No, ekonomist Desmond Lachman kaže da od ovog sastanka G-20 očekuje vrlo malo: "Čini se da je jedino pitanje oko kojeg se oni slažu veličina IMF-a, što je po mom mišljenju odlično, no to je sekundarno pitanje krizi u kojoj se svijet sada nalazi."
Lachman vjeruje da su znatna povećanja u državnoj potrošnji neophodna kako bi se spriječio daljnji kolaps, te kompenziralo za smanjenje u proizvodnji roba i usluga. O ovom pitanju, dodaje on, članice G-20 nisu u suglasnosti.
"Sjedinjene Države vjeruju da je paket ekonomske pomoći način da se izvuku iz ove krize. Europska unija ne dijeli to mišljenje. Oni, s druge strane, vjeruju da, ako sada povećaju državni dug, to će značiti više problema u budućnosti," kaže Lachman.
Kao što su to učinili i u studenom prošle godine, svjetski će čelnici još jednom ponoviti svoju predanost otvorenim tržištima. No, od studenog je većina ekonomija ove grupe, na vješte je načine počela ograničavati trgovinu. Čak su i Sjedinjene Države, inače pobornik otvorenih tržišta, postale naklonjene korištenju američkih kamiona za prijevoz robe u trgovanju s Meksikom.
Predsjedatelj Svjetske banke, Robert Zoellick kaže da protekcionizam predstavlja prijetnju: "Opasnosti protekcionizma, bilo otvorenog ili prikrivenog, bi uistinu učinile ovu lošu situaciju znatno gorom."
Analitičari se slažu da su djela potrebnija nego riječi potpore, kako bi se svjetska ekonomija mogla oporaviti.