Predsjednik Barack Obama prošao je pola puta ka prvih stotinu dana na dužnosti, tradicionalno prvi rok kada se novog predsjednika ocjenjuje prema napretku koji je postigao. Barack Obama je postavio vrlo ambiciozni plan rada, usredotočen na oživljavanje oslabljele američke ekonomije. No, kako izvješćuje Jim Malone, neki kritičari i stručnjaci pitaju se ne pokušava li predsjednik učiniti previše u prekratko vrijeme.
Od samog početka, već u svom inauguralnom govoru, Barack Obama je obećao jedan vrlo ambiciozan predsjednički mandat: "Izazovi s kojima smo sučeljeni vrlo su stvarni. Teški su i brojni. Na njih se neće moći odgovoriti ni lako, niti u kratkom vremenskom roku. No, na njih ćemo odgovoriti!"
Predsjednikov prvi i najvažniji zadatak je – ojačati američku ekonomiju. Međutim, predsjednik Obama je vrlo brzo počeo raditi i na procesu obuzdavanja troškova američkog zdravstva - istodobno šireći zdravstveno osiguranje na neosigurane građane. Novi je predsjednik također obećao reformirati obrazovanje i pokrenuti zemlju ka energetskoj neovisnosti.
Za neke kritičare, poput republikanskog senatora iz Tennesseeja Lamara Alexandera, to je jednostavno preambiciozno. "Predsjednici moraju rješavati mnoga pitanja. No nitko nikad nije rekao da je najmudrije pokušati ih riješiti sve odjednom" - izjavio je nedavno senator Alexander.
No, s pedesetim danom na dužnosti, predsjednik Obama nije dao nikakve naznake da namjerava odustati od ijedne iniciajtive koje je postavio. "Znam da ima onih koji vjeruju da treba raditi na jednom projektu, pa kad je gotov, onda se tek ide na drugi, i tako za redom. No, ne možemo si priuštiti takav luksuz da biramo između toga hoćemo li pokrenuti ekonomiju sada ili ćemo ju ponovno izgrađivati kroz dugi vremenski period" - rekao je nedavno predsjednik Obama.
Kao i kod predsjednika koji su mu prethodili, učinak predsjednika Obame u prvih stotinu dana na dužnosti bit će odmjeren u usporedbi s onim predsjednika Franklina Roosevelta, koji je došao u Bijelu kuću usred Velike depresije, 1933. - kaže povjesničar Jeremy Mayer, koji radi na Sveučilištu George Mason u Virginiji. "Kriterij 'prvih sto dana' potječe iz predsjedničkog mandata Franklina Roosevelta. On je bio inauguriran 4. ožujka 1933. Tada su predsjedničke inauguracije bile u ožujku, a ne u siječnju. Od prvog dana, Roosevelt je bio poput vihora: nikad ranije nije toliko mnogo bilo učinjeno u tako kratko vrijeme."
Predsjednik Roosevelt je pred sobom imao dug popis problema kada je stupio na dužnost, od banaka u propadanju, pa do stope nezaposlenosti od 25 posto. No, čak i uz njegov frenetičan tempo, trebale su godine da se ekonomija preokrene. Naravno, predsjednik Obama se nada znatno bržem gospodarskom preokretu. Zasad, on već može pokazati jedan veliki uspjeh svog mandata: usvajanje ogromnog plana ekonomskih stimulacija. Jeremy Mayer kaže da je to izniman uspjeh: "Bez obzira mislili vi da je to dobro rješenje ili ne, samo usvajanje tog stimulacijskog paketa ogroman je politički uspjeh. Neki predsjednici prođu kroz sve četiri godine svog mandata bez tako velikog uspjeha."
Neki stručnjaci se pitaju hoće li američka javnost predsjedniku Obami dati dovoljno vremena da njegova politika poluči učinke. Stephen Wayne, profesor političkih znanosti na Sveučilištu Georgetown u Washingtonu, kaže: "Amerikanci nisu strpljiv narod. No, s druge strane, Obama je i dalje iznimno popularan, daleko više od republikanaca u Kongresu. Ako se pokažu ikakvi znakovi pozitivnih promjena, vjerujem da će to biti dovoljno da zadovolji Amerikance za neko vrijeme. Nećemo čekati u nedogled, ali, trenutno, kad se realno razmisli, niti nema nikakve druge opcije."
Većina stručnjaka vjeruje da su politička sudbina predsjednika Obame i njegov eventualni uspjeh izravno vezani uz perspektive američke ekonomije. Novi je predsjednik, međutim, posljednjih sedam tjedana bio zaokupljen i drugim planovima- među njima i pitanjima nacionale sigurnosti i vanjske politike. Predsjednik Obama je naredio zatvaranje pritvornog centra Guantanamo, u kojemu su zatvoreni osumnjičeni teroristi, izmijenio je pravila ispitivanja pritvorenika, postavio rok povlačenja većine američkih postrojbi iz Iraka, te naredio slanje daljnjih 17 tisuća vojnika u Afganistan.