Plan predsjednika Baracka Obame da masivnim trošenjem državnog novca pokrene posustalu američku ekonomiju stručnjaci procjenjuju i u ideološkim okvirima – nazivaju ga 'najvećom ideološkom prekretnicom na washingtonskoj sceni u posljednjih trideset godina'.Podsjetimo, početkom osamdesetih, predsjednik Ronald Reagan američku je ekonomiju – koja je također bila u krizi – pokrenuo potpunim oslobađanjem privatne inicijative.Kako se čini, ideološko se klatno sada pomaklo u suprotnom smjeru: američka se ekonomija obnavlja državnim novcem.
U predizbornoj predsjedničkoj kampanji prošle godine, senator Barack Obama obećao je korijenite promjene.Njihov doseg bio je očit prije nekoliko dana, kada je predsjednik Obama predstavio desetogodišnji državni proračun.Vladinu potrošnju financirat će veći porezi na zaradu korporacija te najbogatijih slojeva stanovništva.Washington će sljedećih godina, uz to, nastaviti funkcioniranje s velikim proračunskim manjkom.
Predsjednik Obama tvrdi da je američka ekonomija u ovom trenutku toliko slaba da je može pokrenuti jedino država – trošenjem novca poreznih obveznika. "U ovom trenutku, kada je privatni sektor recesija toliko oslabila, savezna je vlada jedina institucija koja može oživiti naše gospodarstvo".
Uz pokretanje anemične nacionalne ekonomije, Obama je preuzeo i niz drugih velikih projekata – reformu zdravstva, razvoj alternativnih izvora energije te poboljšanje obrazovnog sustava.'Previše toga radi odjednom' – kaže Fred Barnes, urednik konzervativnog časopisa Weekly Standard.S druge strane, Barnes kaže da je predsjednik Obama dobro postupio kada je odlučio da velike projekte počne na početku svog mandata. "Dosta se debatiralo o strategiji promjene.Obama očito želi u isto vrijeme provesti nekoliko velikih reformi – na primjer, uvesti promjene u poreznu politiku, zdravstvo, energetiku".
Fred Barnes napominje da je, za njega osobno, plan predsjednika Obame odveć liberalan te da će ga zbog toga u Kongresu uspješno blokirati oporbeni republikanci.
Konzervativci se mobiliziraju za zakonodavni okršaj o izgledu saveznog proračuna.Jedan od najutjecajnijih republikanaca danas je Rush Limbaugh – voditelj iznimno popularnih radio kontakt-emisija.Limbaugh je na nedavnom godišnjem skupu američkih konzervativaca u Washingtonu dočekan ovacijama, najviše zbog svoje oštre kritike Obaminih planova. "Što je toliko čudno ako ja pošteno kažem da želim da Barack Obama ne uspije u svojim planovima?Obama želi restrukturirati i promijeniti ovu zemlju, tako da kapitalizam i osobna sloboda više ne budu u njezinim temeljima.Ja ne želim da Barack Obama u tome uspije".
Čak ako Kongres usvoji dio Obaminih reformi i proračunskih ideja, Amerika će se naći pred najvećom ideološkom promjenom u posljednjih nekoliko desetljeća – konkretno od Ronalda Reagana koji je recesiju početkom osamdesetih godina svladao tako što je smanjio poreze i državne rashode općenito.Neki analitičari ideje predsjednika Obame uspoređuju s idejama Franklina Delana Roosevelta, koji se sredinom tridesetih godina prošlog stoljeća morao uhvatiti u koštac s Velikom ekonomskom depresijom.
O sličnostima dvojice predsjednika govori Matt Dallek sa Sveučilišta Californije. "Iako to ne prihvaćaju baš svi u Americi, ipak postoji uvjerenje da u ekonomskoj krizi država ima izvjesnu ulogu.Ranih tridesetih bilo je mnogo više ljudi koji su se protivili toj ideji nego što ih je danas".
No, debate o ulozi savezne vlade odnosno države na gospodarskoj sceni razbuktale su se i posljednjih mjeseci, pogotovo u Republikanskoj stranci koja se, ideološki gledano, zalaže za privatnu inicijativu a ne državnu intervenciju.Republikanci upozoravaju da proračunski prijedlozi predsjednika Obame predstavljaju najveće širenje državnih ovlasti u posljednjih sedamdeset godina, od Rooseveltovog 'New Deala'.Bez obzira na kritike, analitičari se slažu da je predsjednik Obama američkoj javnosti prilično dobro objasnio svoje planove.
Tom De Frank novinar je lista New York Daily News. "Opravdano ili ne, većina Amerikanaca misli da Obama predstavlja najveću nadu kada je u pitanju izbavljanje Amerike iz ove krize.Oni koji ga ne smatraju 'najboljom nadom' svjesni su da je Obama u ovom času vjerojatno 'jedina nada'".
Na to ukazuju i ankete.Prema onoj koji su proveli dnevnik Wall Street Journal i televizijska mreža NBC, 60 posto javnosti smatra da predsjednik dobro obavlja svoj posao.Međutim, istraživač javnog mnijenja Peter Brown upozorava da je Obamina osobna popularnost veća od popularnosti njegova ekonomskog plana. "Javnosti se moraju dodatno objasniti prednosti vladinih ideja.U ovom trenutku, američka javnost želi da predsjednik uspije.To je očito i kada se anketiraju ljudi koji nisu glasači Demokratske stranke".
Predsjednik je odvažno krenuo u reforme, no to donosi i povećani rizik – kaže Larry Sabato, politolog sa Sveučilišta Virginije. "Bio Obama uspješan ili ne, njegov će mandat imati povijesne razmjere.Pamtit će ga se kao što se pamti Rooseveltov 'New Deal' ili 'Great Society' predsjednika Lyndona Johnsona.Mnogi su protiv Obaminih ideja i planova.Mnogi su za njih.Ali svi se slažu kada je u pitanju njihov doseg – njegove su ideje i planovi veliki".
Velike ambicije prati i velik rizik.Predsjednik Obama nada se da će se stanje nacionalne ekonomije popraviti – prije no što mu počne opadati osobna popularnost.