Prošlotjedni atentat na poznatog odvjetnika i jednu oporbenu novinarku, u blizini Kremlja, skrenuo je ponovno pozornost na niz nerasvijetljenih ubojstava u Rusiji, žrtve kojih su istaknuti kritičari vlasti te aktivisti za ljudska prava.
Odvjetnik Stanislav Markelov i novinarska Anastasia Baburova ubijeni su prošli ponedjeljak, hicima iz revolvera s prigušivačem, samo kilometar od sjedišta ruske vlasti, Kremlja. Markelov je poznat po zastupanju čečenske obitelji čiju je kćerku mučio i ubio pukovnik ruske vojske Juri Budanov, zbog sumnje da je bila snajperistica u čečenskoj gerili. Budanov je osuđen na 10 godina zatvora, no u Rusiji ga mnogi smatraju herojem. Novinarka Baburova radila je za list Novaja Gazeta i istraživala je kršenje ljudskih prava u Čečeniji, od strane ruske vojske. Za istu je novinu radila i Ana Politikovskaja koja je ubijena u sličnom atentatu 2006., a njezini izravni ubojice još nisu uhićeni.
Nadežda Prosenkova iz lista Novaja Gazeta kaže da se oporbeno orijentiranim novinarima u Rusiji sve više prijeti. To je zato, kaže ova novinarska, što u Rusiji ljudi vjeruju da 'narod služi državi, a ne da bi trebali biti obrnuto, da država služi narodu.
Nije riječ o tome da se ne poštuju osnovne ljudske vrijednosti; problem je u tome što je ljude strah – kaže Nadežda Prosenkova i dodaje da se njezini sunarodnjaci 'najviše boje da se ne zamjere vlastima.' Manjinu koja se usudi prosvjedovati, najčešće novinare, režim često utiša na ne baš suptilan način. Primjerice, novinar Mihail Beketov je krajem prošle godine bio tako pretučen da je još uvijek u komi. Slične se stvari u ruskoj provinciji događaju još češće, s mnogo manje odjeka, a počinitelji se rijetko kažnjavaju. Sergej Markov, član ruskog parlamenta koji podržava vladu premijera Putina, priznaje da je kriminal jedan od velikih problema ruskog društva. On uzroke za kriminal vidi u događajima iz prošlog desetljeća, kada je u Rusiji – kako kaže vladao kaos.
'Rusija još uvijek nije sposoban zauzdati te monstruozne trendove. Danas se na kriminal najviše tuže oni koji inače hvale situaciju od prije 15-tak godina' – kaže Sergej Markov. Lev Ponomarev iz jedne od ruskih ne-vladinih organizacija koje se bore za poštivanje ljudskih prava kaže da je problem u tome što je njegova domovina 'post-totalitarna država'. I danas je raširen 'totalitarni mentalitet' koji pogoduje nasilju – kaže Ponomarev.
'Rusi su uvijek živjeli u totalitarizmu. Ono što se sada događa je prirodni povijesni trend' – kaže Lev Ponomarev. On navodi i atentate u inozemstvu, za koje se sumnjiči Kremlj: ubojstvo odbjeglog bivšeg KGB-ovca Aleksandra Litvinenka u Londonu, pokušaj trovanja ukrajinskog premijera Viktora Juščenka, trovanje Karine Moskalenko, odvjetnice koja je zastupala ubijenu novinarku Anu Politikovskaju u Strassbourgu te ubojstvo jednog čečenskog disidenta u Beču. Europska je unija zatražila od Rusije da poduzme opsežnu i brzu istragu ovih slučajeva te da kazni počinitelje.