Najnoviji pregled zdravlja Amerikanaca, po saveznim državama, pokazuje da protekla godina nije donijela neka veća poboljšanja. Studija, koju već 19 godina za redom provodi konzorcij privatnih zdravstvenih kompanija u Sjedinjenim Državama, također pokazuje da Amerika po kvaliteti i dostupnosti zdravstvene skrbi dolazi tek iza 27 drugih zemalja.
Općenito zdravlje Amerikanaca nije se značajnije poboljšalo već četiri godine, pokazuje ovogodišnje izdanje Američke zdravstvene rang-liste. Dr. Manuel Selva, medicinski savjetnik u neprofitnoj istraživačkoj skupini United Health Foundation, koja provodi rangiranje, navodi tri glavna razloga zašto se opće zdravsvteno rangiranje Amerike bitnije ne poboljšava:
"Dvadeset posto stanovništva u Americi još uvijek puši. Svake godine, više od 400 tisuća izgubljenih života povezano je s pušenjem. Druga stvar je debljina. U zadnjoj generaciji, broj patološki debelih ljudi se udvostručio. Treći najvažniji razlog je činjenica da 46 milijuna Amerikanaca - gotovo 16 posto stanovništva - nema zdravstveno osiguranje."
Studija analizira 22 različite mjere za ocjenu zdravlja nacije, koristeći kombinaciju zdravstvenih odrednica - poput načina života, dostupnosti medicinskih usluga -, te zdravstvene ishode - poput trenda bolesti i stopa smrtnosti. Na temelju tih mjera, kaže dr. Selva, rangiranja po američkim saveznim državama pokazuju Vermont, na sjeveroistoku zemlje, kao najzdraviju državu već drugu godinu za redom. Kada je bilo objavljeno prvo izdanje Američke zdravstvene rang-liste, prije gotovo dva desetljeća, Vermont je bio 16. U posljednjih osam godina, ta je savezna država snizila postotak djece koja žive u siromaštvu, povećala dostupnost primarne zdravstvene zaštite, te poboljšala procijepljenost stanovnika.
Uz to, samo u posljednjih godinu dana, prevalencija pušenja smanjena je za 17 posto. Havaji su se s prošlogodišnjeg trećeg popeli na drugo mjesto po općem zdravlju, a slijede New Hampshire, Minnesota i Utah. Na dnu ljestvice je Louisiana, koja je, još uvijek pod utjecajem fizičkih i ekonomskih šteta od uragana Katrina, 2005, na zadnjem mjestu, kao najnezdravija američka savezna država, smijenila s tog položaja Mississippi.
"Postotak djece u siromaštvu je porastao. Velik je i broj ljudi bez zdravstvenog osiguranja. Također, zbog Katrine, velik je broj liječnika napustio Louisianu i nije se vratio. Međutim, vide se i neki znaci poboljšanja: zdravstvena potrošnja po glavi stanovnika porasla je za 37 posto, a dostupnost primarne zdravstvene zaštite za 5 posto," kaže dr. Selva.
Američka zdravstvena rang-lista uspoređuje Sjedinjene Države s drugim industrijaliziranim zemljama. Upravo te nalaze dr. Selva smatra posebice zabrinjavajućima:
"Mi, kao zemlja, trošimo godišnje više od dva bilijuna dolara na zdravstvo, više od ijedne druge zemlje u svijetu, a svejedno zaostajemo za drugim industrijaliziranim zemljama. 27 drugih zemalja bolje je u smislu zdravijeg načina života i duže očekivane životne dobi. U smislu zdravlja djece, mi smo predzadnji među 21 razvijenom zemljom."
Dr. Selva se nada da će Američka zdravstvena rang-lista izazvati veću javnu raspravu o izazovima koji se postavljaju pred sustave zdravstvene skrbi u Americi, te pobuditi nove inicijative na svim razinama s ciljem poboljšanja zdravlja Amerikanaca.