Slikar Fritz Scholder nije nikad sebe smatrao indijanskim umjetnikom, ali ga drugi jesu. Scholder je zapravo i bio najutjecajniji indijanski slikar 20. stoljeca. Nacionalni muzej americkih Indijanaca nedavno je postavio retrospektivu njegovih djela.
Snazne, jarke, pop-art boje i ekspresionisticki potezi kistom uvelike razlikuju slike Fritza Scholdera od onih proslih idealiziranih, romanticnih vidjenja Indijanaca i njihovog nacina zivota. Scholder, koji je umro 2005. godine, pobudio je njima veliku radoznalost sezdesetih godina...
"Lica njegovih Indijanaca su izoblicena, oslikana zelenom bojom. Danas se doimaju pitomo i blago, ali u ono vrijeme sokirale su publiku" - kaže Paul Chaat Smith, kustos je izlozbe “Fritz Scholder: Indijanski ne-Indijanac.”
Naslov dijelom potjece od Scholderovog vidjenja samoga sebe... "Uvijek je bio vrlo specifican u svojoj
vlastitoj karakterizaciji. Da, dijelom
je bio Indijanac, ali dijelom takodjer i Francuz, Englez, Nijemac. Ali sebe je uglavnom vidio kao umjetnika" - kaže Smith.
Scholder je studirao umjetnost u Kaliforniji, sa Wayneom Thiebaudom, i diplomirao na Sveucilistu Arizona. 1964., ubrzo po otvaranju Instituta za indijansku umjetnost, u Santa Feu, u saveznoj drzavi New Mexico, Scholder je bio pozvan da postane njegovim clanom.
Na izlozbi u Nacionalnom muzeju americkih Indijanaca izlozeno je vise od stotinu Scholderovih djela – slika, skulptura i grafika. Nastale su tijekom vise od cetiri desetljeca. Medju njima su i apstraktne slike koje je naslikao jos kao student, potkraj pedesetih godina.
Vecina Scholderovih radova, ukljucujuci jednu sliku iz 2004., godinu dana prije njegove smrti, bavi se tematikom Indijanaca. Iako su oni bili glavni i prepoznatljivi predmet njegovih slika, nije tako bilo “od prve,” trebalo mu je u pocetku vremena, kako sam priznaje u dokumentarnom filmu iz 1975. godine....
"Kad sam dosao u Santa Fe , slikao sam pejzaze, svi drugi, medjutim, slikali su Indijance. Zakleo sam se tada sebi da Indijance nikad necu slikati."
"A onda se malo bolje upoznao s mjestom i
situacijom i shvatio da se dobar dio politicke ekonomije dviju drzava – New
Mexica i Arizone, temelji na turizmu i prizorima Indijanaca. Zamjetio je odredjeni stupanj eksploatiranja
i to mu se nije svidjelo, nije zelio biti dio toga. Smatrao je i da su Indijanci stereotipni, u
nekakvoj idilicnoj proslosti, a ne u 20. stoljecu" - kaže kustos izložbe Paul Chaat Smith.
Tada je Fritz Scholder promijenio svoje misljenje, zelio je Indijance portretirati vjerno, onakve kakvi su oni bili i onako kako su oni, sezdesetih godina, zivjeli. "Vidjeti Indijanca u automobilu, ili s limenkom piva u ruci, to niste mogli vidjeti na slikama sve dok ih Scholder i njegove kolege nisu poceli slikati i na taj nacin predstavljati" - objašnjava Paul Chaat Smith.
Ta je promjena izazvala zustre reakcije. Scholder ih je spremno i rado docekao...
"Zanimaju me reakcije na moj rad, nije vazno
jesu li pozitivne ili negativne, sve dok ih ima, dok postoje. Jedan mi je trgovac umjetninama rekao da sam
jednorucno unistio slikarstvo Indijanaca, nacin na koji su oni bili predstavljani
do tada, sto sam ja, naravno, primio kao kompliment" - rekao je u dokumentarcu iz 1975. Fritz Scholder.
Scholder je cesto crpio na povijesnim i tradicionalnim prizorima, s fotografija, recimo, Edwarda Curtisa, ali je tome dodavao uvijek nesto svoje – zamijenio, primjerice, cegrtaljku u ruci tradicionalnog plesaca – tuljkom sladoleda.
Trgovci umjetninama s vremenom su ga prihvatili i njegova su djela postala prilicno trazena medju kolekcionarima.
Njegova odluka, medjutim, da prikaze suvremene Indijance i demone koji ih progone – pijanog Indijanca, primjerice, kako tetura ulicom – nije bila siroko prihvacena.
"Mnogi su ga Indijanci u pocetku mrzjeli, mnogi ga i danas mrze. Moja majka ga uopce ne voli, dosla je na izlozbu samo zato sto sam ja njen kustos. Scholder je i danas kontroverzan, tri godine nakon njegove smrti" - kaže Paul Chaat Smith.
Povijesno, najveceg su utjecaja imali upravo umjetnici koji su bili kontroverzni. Ni Fritz Scholder nije iznimka – opcenito ga smatraju umjetnikom koji je zauvijek promijenio nacin portretiranja Indijanaca.