Iako Barack Obama još nije niti postao predsjednik, svijet od njega očekuje da zauzme stav o tekućim krizama i problemima. Kada je u pitanju Amerika, Europu – pojednostavljeno rečeno – zanimaju tri stvari: novac, rat i okoliš. U Europi će se pozorno pratiti kako će novi američki predsjednik reagirati na globalnu ekonomsku krizu, što će učiniti u vezi rata u Iraku i sukoba u Afganistanu te hoće li se ozbiljno uhvatiti u koštac s klimatskim promjenama. I u Europi a i u Sjedinjenim Državama vlade su na ekonomsku krizu odgovorile državnom intervencijom i sanacijom ugroženih industrijskih grana.
Waltraud Schelkle s prestižne London School of Economics kaže da u hvatanju u koštac s ekonomskom krizom niti jedna zemlja ne može djelovati neovisno o drugih. Bez obzira na to, Europa ipak očekuje da Sjedinjene Države preuzmu ulogu predvodnika.
"Europa, a Njemačka posebno, nada da se će potrošnja u Americi ostati na sadašnjoj razini, jer su Sjedinjene Države veliko tržište za europski izvoz. S druge strane, Europljani uvijek prigovaraju što Amerikanci ne štede dovoljno. S te je strane europski pogled na Ameriku vrlo kontradiktoran. Europa se u svakom slučaju nada dogovoru o koordinaciji između država, kako bi se zajednički izašlo iz krize."
Američko-europski odnosi ne odnose se samo na ekonomiju i trgovinu. Važna pitanja su i sigurnost, borba protiv terorizma te ratni sukobi u Afganistanu i Iraku. U Afganistanu su, uz američke, angažirane snage i niza europskih zemalja, u vojnoj misiji NATO saveza. Barack Obama je uspjeh ove misije odredio kao jedan od glavnih prioriteta svoje administracije. Britanski vojni stručnjak Francis Tusa kaže da bi tu mogle doći do izražaja razlike s europskim zemljama.
"Kada postane predsjednik Obama će nazvati kancelarku Merkel ako ne prvog dana svog mandata, onda drugog. Upravo u vezi Afganistana. Naime, Njemačka i neke druge europske zemlje poslale su u Afganistan svoje snage, ali su im nametnule brojna ograničenja – što smiju a što ne smiju raditi – kako bi pojačale njihovu sigurnost i smanjile broj žrtava. Ima europskih zemalja koje u Afganistan uopće nisu poslale svoje snage. Barack Obama će od njih zatražiti da ih pošalju. I to ne samo liječnike ili vojne policajce.. On će od njih tražiti da pošalju postrojbe koje će se u Afganistanu boriti protiv talibana."
Međutim, slanje pojačanje neće riješiti sve probleme misije NATO saveza u Afganistanu. Povjesničar Dan Plesch s fakulteta za orijentalne i afričke studije Sveučilišta Londona kaže da misiju u Afganistanu vode nekompetentni ljudi.
"Na vojnim akademijama uči se koliko je u ratu važno imati jedinstveni zapovjedni lanac. Međutim, u Afganistanu tako nešto uopće ne postoji, kada je riječ o koalicijskim snagama. Razne snage imaju razne doktrine. Nije samo problem u njemačkoj vladi koja svojim vojnicima ne dopušta da sudjeluju u borbenih operacijama u Afganistanu. Najveći problem koalicije je to što američka i europska komponenta ne surađuju dobro, što ima dosta nekompetencije na tom planu. Tako je bilo na početku misije, tako je i sada.
Većina zapadnih analitičara slaže se da vojni element misije NATO saveza mora biti dopunjen pregovorima s umjerenijim elementima među pobunjenicima. Jedino će se tako misija uspješno privesti kraju – tvrde oni. Također, svi analitičari tvrde da je uspjeh misije u Afganistanu ključni test NATO saveza, od kojeg ovisi i njegova budućnost. Uz ekonomsku krizu i Afganistan, Ameriku i Europu povezuje i interes vezan uz klimatske promjene.
Proteklih osam godina, europske su zemlje kritizirale vladu predsjednika Georgea Busha zbog toga što nije željela preuzeti predvodničku ulogu u borbi protiv globalnog zatopljavanja i očuvanja okoliša općenito. Europa se nada da će novi američki predsjednik, Barack Obama na tom planu promijeniti američku politiku – što je on u izbornoj kampanji i navijestio.
Charlie Kronick iz organizacije Greenpeace kaže da je moguće kombinirati mjere koje će ubrzati gospodarski rast s politikom koja vodi boljoj zaštiti okoliša. On očekuje da će Barack Obama voditi upravo takvu politiku:
"Iako je zbog ekonomske krize Obama ponešto ograničen u djelovanju, na planu zaštite okoliša postoje stvarne šanse, mogućnosti da se ostvari napredak. Može se investirati u efikasniju, štedljiviju energetsku potrošnju. Na ovom području mogu se otvoriti mnoga radna mjesta. Osim toga, efikasnija potrošnja energije pomaže ljudima kojima je pomoć najpotrebnija. Onima koji nisu u stanju plaćati visoke račune za grijanje zimi odnosno hlađenje ljeti.. Investiranje na ovom području bit će dobro i za nacionalnu ekonomiju a i za okoliš."
Izazovi su veliki – bilo da je riječ o ekonomskoj krizi, o sukobu u Afganistanu ili pak o klimatskim promjenama. Dobar dio svijeta, a Europa pogotovo, očekuje od novog američkog predsjednika da surađuje ali i da predvodi.