Jedan od glavnih izazova s kojim će se sučeliti nova administracija Baracka Obame u odnosima s Rusijom je što napraviti sa Sporazumom o smanjenju strateškog naoružanja, poznatom kao START-1, koji ističe u prosincu 2009. godine. Andre de Nesnera u svom se prilogu osvrće na glavne točke ovog sporazuma i na opcije koje su na raspolaganju objema stranama.
Pregovori o sporazumu START-1 o smanjenju strateškog naoružanja vodili su se 1980-ih godina. Sporazum su potpisali tadašnji američki predsjednik George Herbert Walker Bush i sovjetski čelnik Mikhail Gorbachev 1991. godine, a na snagu je stupio 1994. Bio je to prvi sporazum koji je zahtijevao eliminaciju američkog i sovjetskog nuklearnog oružja. Svakoj je strani naložen limit od šest tisuća strateških - ili dalekosežnih – nuklearnih bojevih glava. A sporazumom je ograničen i broj pokretnih lansirnih rampi – poput bombardera i zemljanih i podmorskih projektila – na 1600 za svaku stranu.
Daryl Kimball, direktor privatne istraživačke tvrtke Udruga za kontrolu oružja, kaže da je sporazum START-1 značajan i na drugi način.
"Ovaj je sporazum uspostavio vrlo nametljive načine provjere. Svakoj strani dozvoljene su međusobne provjere postrojenja nuklearnog oružja na licu mjesta. Sporazum zahtijeva predaju detaljnih informacija o međusobnim rezervama koje se zatim potvrđuju inspekcijama. Osim toga, objema je zemljama dozvoljena uporaba tehnologije, poput špijunskih satelita, kojom se potvrđuju podaci koje druga zemlja objavi," kaže Kimball.
Daryl Kimball kaže da su mjere provjere sadržane u ovom sporazumu važne za obje strane i dodaje da bi bez njih obavještajne službe Sjedinjenih Država svoje resurse morale odvratiti iz borbe protiv terorizma u Afganistanu i Srednjem istoku i više se usredotočiti na Rusiju. A Rusija ustvari ne bi bila u mogućnosti vidjeti što posjeduju Sjedinjene Države jer su njezini sateliti i obavještajni sustavi tijekom posljednjih 20 godina značajno nazadovali.
I Washington i Moskva do sada su se držali odredbi sporazuma START-1, no on ističe 5. prosinca sljedeće godine.
Posljednjih nekoliko godina ruski i američki dužnosnici pokušavaju se složiti o novom sporazumu koji bi trebao uslijediti nakon isteka START-a, no tu nisu postigli veći napredak. Stručnjaci kažu da je jedan od ključnih kamena spoticanja pitanje da li će novi sporazum biti pravno obvezujući: Moskva bi, naime, željela da to bude čvrst dokument u zakonskom smislu, dok bi Washington radije pristao na jedan ‘ležerniji,’ manje stroži sporazum. Politički analitičari kažu da će nastavljanje pregovora i pronalaženje kompromisa ovisiti o administraciji novoizabranog američkog predsjednika Obame.
Robert Legvold, stručnjak za ruska pitanja pri Sveučilištu Columbia, kaže da bi dopuštanje istjecanja pravomoćnosti Sporazuma o smanjenju strateškog naoružanja značilo katastrofu.
"Ako sporazum START-1 propadne, odnosno ako se ili ne produži ili ne zamijeni drugim sporazumom, onda će sustav strateškog nuklearnog naoružanja praktički potpuno propasti. A to je nešto što Obamina administracija želi spriječiti," kaže Legvold.
Steve Andreasen, stručnjak za kontrolu oružja sa Sveučilišta Minnesota, kaže da će budući predsjednik Obama, u nastavku pregovora s Moskvom, biti sučeljen s nekoliko opcija. Prva će biti da dozvoli da sporazum istekne, druga da ga produži na pet godina, a treća, na primjer, da nastavi pregovore s Moskvom.
"Opcija koja bi mogla biti najprivlačnija za obje strane je petogodišnje produženje, tijekom kojeg će se nastaviti dijalog i postići sporazum u neko kasnije vrijeme koji će tada zamijeniti sporazum START-1," kaže Andreasen.
Dok između Washingtona i Moskve i dalje postoje ključna neslaganja, analitičari vjeruju da će se oni složiti o sporazumu nakon istjecanja Sporazuma o smanjenju strateškog naoružanja, budući da su obje strane pokazale političku volju za nastavljanjem pregovora i daljnjim smanjenjem zaliha nuklearnog oružja.